Hrvatska
Selak Raspudić: Svi se trebamo duboko zamisliti
Svjetski mediji raspravljaju o brisanju Donalda Trumpa sa društvene mreže twitter, ali i o sve češćem cenzuriranju na društvenim mrežama. Marija Selak Raspudić napisala je na svome Facebook profilu što misli o svemu tome, a njen post je jako brzo postao popularan. Prenosimo ga u cijelosti.
Smijem li na Facebooku reći da se ne slažem s Facebookovom cenzurom? (ili „Kako te ‘kadija i tuži i sudi’ u virtualnoj ‘demokraciji’“)
Proteklih dana svjedočili smo nasilnim ispadima u Americi koji su za svaku osudu i koji su ozbiljno narušili povjerenje u demokraciju na globalnoj razini. Dok neki govore o njezinom kraju, drugi će reći da ona nikada u pravom smislu nije ni zaživjela jer je prečesto služila tek kao „izvozni proizvod“ koji prikriva mnogo prizemnije, financijske, interese velesila koje su trenirale svoje oružane snage u „trećem“ svijetu.
No, unatoč njezinoj nepostojanosti, jedno od njezinih najvećih, stvarnih ili prividnih, postignuća svakako je sloboda govora. A u ovim gustim i teškim vremenima upravo je ona najvažnije, istodobno i najkrhkije, dijete demokracije za čije se očuvanje svi moramo boriti.
U tom smislu, što god mislili o Trumpovu predsjedanju i njegovoj posrednoj vezi s napadima na Američki kongres, o čemu će konačni pravorijek dati za to nadležne institucije, Facebookova i Twitterova cenzura, točnije trajno brisanje njegovog profila povodom nedavnih događaja, nešto je nad čime se svi trebamo duboko zamisliti.
No u stvarnosti se događa suprotno – većina dežurnih komentatora i političara tu je temu zasad preskočila. Boje li se i oni cenzure društvenih mreža koja bi ih mogla koštati njihovog dragocjenog rejtinga?
Premda je nesporno da se napadi nisu smjeli dogoditi, događaji koji su uslijedili nakon njihove tragične kulminacije otvorili su pitanje na kome je da sankcionira počinitelje koji su za njih odgovorni.
Na tom tragu, nakon što je trajno uklonjen Trumpov profil s brojnih društvenih mreža, osnovna dilema jasnije nego ikada postaje: „Jesu li Facebook i Twitter kao najpoznatije među njima samo neutralne platforme ili mediji koji dirigiraju i uređuju političke poruke?“.
Ako su potonje, imaju li njihovi korisnici pravo znati za koju su se političku opciju njihovom uporabom opredijelili? Također, ako su se zaista prihvatili ove druge, nezahvalne uloge, onda očekujemo dosljednost pa da cenzuriraju svakog njihovog korisnika u svakom kutku svijeta koji „potiče na nasije“. Ili u klasičnoj imperijalnoj svijesti nasilje u Americi zaslužuje hitnu intervenciju dok je ono u Etiopiji nevažno?
Drugo je pak pitanje kakva je danas uloga, ali i moć, klasičnih institucija. Hoće li Trump biti tužen zbog poticanja na mržnju? Ako to neće ići normalnim institucionalnim putem unutar postojećeg zakonodavnog okvira koji se stoljećima gradio i nadograđivao, kada su točno funkciju institucija preuzeli Facebookovi i Twitterovi vlasnici kojima je očito (samo)dodijeljena uloga sudaca i čuvara ćudoređa?
Također, ne sjećamo se takve ažurnosti dok su društvene mreže još uvijek skupljale svoje korisnike. Kada je to još služilo procvatu biznisa, virtualni moralni policajci spavali su zimski san.
Ako će pak Trump doista biti procesuiran, pretpostavimo i sudski pravomoćno osuđen, zar mu neće biti određena primjerena kazna nakon čijeg će plaćanja ili odležavanja biti rehabilitiran u društvo?
Za razliku od sudske, presuda društvenih mreža je „doživotna“ odnosno – smrt na društvenim mrežama i za grijehe koji inače nisu za smrtnu kaznu tako gdje se ona uopće još primjenjuje.
Ova pitanja imaju osobitu težinu ako uzmemo u obzir da je naše postojanje sada više nego ikada, zbog pandemijskih mjera, svedeno upravo na obitavanje u virtualnom prostoru društvenih mreža.
Pretjerana uporaba društvenih mreža ima negativne posljedice po našu stvarnu socijalizaciju, razumijevanje informacija, ali i fizičko i mentalno zdravlje zbog čega je predmet sve češćih kritika. Osnovni argument kojim se one brane neslućene su mogućnosti povezivanja i prostor slobode koji omogućuju. To je ujedno i razlog njihove popularnosti.
Sada kada ta sloboda polako postaje stvar prošlosti, hoće li to značiti i njihov pad ili ćemo poslušno zakoračiti prema totalitarnom društvu čiji se obrisi počinju nazirati?
Slobode uistinu nema bez odgovornosti, ali ta odgovornost nije Zuckerbergova ili Dorseyjeva već naša vlastita jer ljudi nisu samo ovce kojima se može upravljati, nego i razumna i moralna bića koja su u stanju samostalno odlučivati.
A čak i kada su u krivu, to je njihovo demokratsko pravo. Kada njihove pogrešne odluke imaju i društvene posljedice dužnost je službenih institucija, a ne pitanje ukusa moćnih pojedinaca, da ih primjereno sankcioniraju.
Stoga vlasnici najpopularniji društvenih mreža ovakvim postupanjem ne svjedoče demokraciju u koju se tako vole kleti i u čije ime ograničavaju Trumpovu slobodu govora, nego, upravo suprotno, ide na ruku Trumpovim pristašama koji rastu na krilima cenzure „fake media“.
Stoga, kada dođe do nove eskalacije nasilja, u koga onda treba uprijeti prstom?
- Kroativ.at ide na nove servere!
- Strašna nesreća u Austriji, dječak izgubio dio ruke
- Opasnost od ozljeda! Hofer hitno povlači ovaj proizvod
- Nekoliko ozlijeđenih nakon hitnog slijetanja zrakoplova u Graz
- Nakon napada u Magdeburgu: Razina upozorenja na terorizam 4 u Austriji
Hrvatska
Gužve na granicama, kolona prema Srbiji duga 18 kilometara
Hak je jutros objavio da je kolona na Bajakovu prema Srbiji duga 18 kilometara.
“Kolona osobnih i teretnih vozila kod GP Bajakovo u smjeru Republike Srbije duga je oko 18 km”, objavio je HAK.
Inače, za razliku od prethodna dva dana, jutros nema većih poteškoća u prometu.
Za sve skupine vozila otvoreni su:
- autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići;
- autocesta A6 Rijeka-Zagreb;
- Stara cesta kroz Gorski kotar (DC3);
- državna cesta DC1 Karlovac-Gračac-Knin-Split (uz obilazak zone radova kod Knina);
- Krčki most;
- Paški most;
- Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije se mijenjaju u realnom vremenu kada nastupe promjene u smislu zatvaranja ili otvaranja pojedinih cesta/objekata za pojedine skupine vozila o kojima odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda”, objavili su iz HAK-a.
Hrvatska
Konbarice u kafiću u Šibeniku našle novčanik s 400 tisuća eura pa ga vratile vlasniku
Konobarice iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru u Šibeniku nedavno su oduševile mnoge svojom gestom. Pronašle su novčanik s gotovo 400.000 eura i vratile ga njegovom vlasniku, koji im je zahvalio preko Radio Šibenika.
Njihova imena su Biljana Perkanovska i Mara Alić. Novčanik su pronašle na podu dok su pospremale stolove u kafiću. Bez imalo oklijevanja, kažu, spremile su ga sa strane, očekujući da bi se mogao vratiti vlasnik. “Došao je momak s parkinga i pitao jesmo li našle novčanik koji je izgubio. Zahvalio nam je i to je to”, ispričale su djevojke.
“Iskušenje je bilo veliko, ali novac je prije svega tuđi. Nismo gledale u novčanik, nismo znale koliko je novca unutra, bile smo samo sretne što nam je čovjek zahvalio. To nam je bila najveća nagrada”, složile su se Biljana i Mara. Obje su istaknule da smatraju da bi svaka normalna osoba vratila novčanik. “Ne znam sa sigurnošću reći što bi drugi napravili, ali mi bismo isto ponovile”, zaključile su.
Podsjećamo, vlasnik novčanika se ranije javio na Radio Šibenik i zahvalio konobaricama.
“Htio bih zahvaliti curama iz caffe bara F klub na autobusnom kolodvoru koje su mi vratile novčanik koji sam jutros zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što s računa firme, što privatno, skoro 400.000 eura na računu! Cure su mi vratile novčanik, SVAKA VAM ČAST!” poručio je preko radija.
“Šefe, ako slušaš ovo, diži im plaću! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći. Cure, sretan Božić i Novu godinu vam želim i vašim obiteljima te cijelom Šibeniku i dečkima iz Stila te dečku koji vozi auto Gradskog parkinga. HVALA vam svima, spasili ste me!” objavili su s radija.
Hrvatska
Strašna tragedija potresla Zagreb: Dijete ubijeno u napadu nožem, petero ozlijeđenih
Strašna tragedija dogodila se u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko. 19-godišnji hrvatski državljanin nožem je napao učiteljicu i nekoliko učenika. Od posljedica ozljeda jedno je dijete preminulo. Ozlijeđenim osobama pruža se liječnička pomoć.
Svih petero ozlijeđenih u napadu u Osnovnoj školi Prečko zadobilo je ubodne rane nožem, zbrinuti su u zagrebačkim bolnicama i izvan su životne opasnosti, no troje ozlijeđenih zahtijeva operativno liječenje, izjavila je u petak ministrica zdravstva Irena Hrstić.
– U Klaićevoj su dvojica dječaka od 11 i sedam godina. Obojica su izvan životne opasnosti. Jedanaestogodišnjak je lakše ozlijeđen površnim reznim ranama, a sedmogodišnjak će trebati dreniranje prsnog koša, izjavila je ministrica nakon što je obišla ozlijeđene u Klinici za dječje bolesti i u KB-u Sveti Duh.
Objasnila je da sedmogodišnjak zbog ozljeda ima određenu količinu krvi u prsnom košu što će se morati kroz drenove kirurški zbrinjavati.
U KB-u Sveti Duh dvije su punoljetne osobe. Profesorica je operirana te su joj zbrinute ozbiljnije rane.
– Nakon primarmog zbrinjavanja i ona je izvan životne opasnosti, ali će nakon operacije morati u jedinicu intenzivnog liječenja, rekla je ministrica.
Na Svetom Duhu je i 19-godišnji počinitelj. I on je izvan životne opasnosti, ali je smješten u jedinicu intenzivnog liječenja i medicinski je sediran.
Peto dijete ima 15 godina, prevezeno je na Rebro, a prema zadnjim informacijama kirurški je zbrinuto i izvan životne opasnosti.
Božinović: Počinitelj imao psihičke smetnje
Napad u osnovnoj školi u zagrebačkom naselju Prečko u kojem je jedno dijete preminulo, a više ih je ozlijeđeno, kao i učiteljica, izveo je 19-godišnjak, uhićen 10 minuta kasnije kada ga je policija spriječila u samoubojstvu, izjavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
– Mogu u ovom trenutku reći da je osoba evidentirana zbog psihičkih smetnji, čak i prije nekih godinu dana pokušaja suicida. Tako da i ova činjenica da je danas pokušao sebi oduzeti život govori o tome da je teško reći da je osoba bila mentalno uravnotežena, rekao je.
