Hrvatska
Sanader: “Vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru”
Bivši hrvatski premijer i prvi čovjek HDZ-a Ivo Sanader putem svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio je pismo hrvatskoj javnosti koje se sadrži od 11 točaka.
Bivši hrvatski premijer je sredinom studenog prošle godine na a zagrebačkom Županijskom sudu zajedno s još nekoliko tadašnjih suradnika proglašen krivim za aferu “Fimi medija”. Sanader je u nepravomoćnoj presudi osuđen na osam godina zatvora, te je njemu i njegovoj obitelji oduzeta protupravno stečena korist. Njegova tadašnja politička stranka HDZ također je odgovorna te mora platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna.
Sanader se u svom pismu osvrnuo na kazneni proces, ali i neke druge stvari. Pismo prenosimo u cijelosti:
- Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.
Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.
- Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.
Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom
zatvoru.
- Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.
Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna svjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja
potpuno ignorirani.
- Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.
Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.
- S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.
U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.
- Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.
U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.
- Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.
Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.
- Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.
Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.
- Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.
U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.
- O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.
Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.
- Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.
Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.
- Trump prijeti Austriji carinama
- Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
- BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
- U Austriji se provodili ilegalni estetski zahvati, žena zamalo izgubila život
- Teroristička organizacija IS poziva pristaše da provode terorizam u Austriji i Njemačkoj
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
