Hrvatska
Sanader: “Vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru”
Bivši hrvatski premijer i prvi čovjek HDZ-a Ivo Sanader putem svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio je pismo hrvatskoj javnosti koje se sadrži od 11 točaka.
Bivši hrvatski premijer je sredinom studenog prošle godine na a zagrebačkom Županijskom sudu zajedno s još nekoliko tadašnjih suradnika proglašen krivim za aferu “Fimi medija”. Sanader je u nepravomoćnoj presudi osuđen na osam godina zatvora, te je njemu i njegovoj obitelji oduzeta protupravno stečena korist. Njegova tadašnja politička stranka HDZ također je odgovorna te mora platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna.
Sanader se u svom pismu osvrnuo na kazneni proces, ali i neke druge stvari. Pismo prenosimo u cijelosti:
- Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.
Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.
- Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.
Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom
zatvoru.
- Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.
Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna svjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja
potpuno ignorirani.
- Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.
Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.
- S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.
U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.
- Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.
U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.
- Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.
Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.
- Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.
Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.
- Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.
U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.
- O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.
Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.
- Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.
Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.
- Prosječne plaće u Austriji negdje su i oko 3600 eura
- Kultura branja gljiva u Austriji
- Odgođena nova pravila na granicama EU
- Ovo će biti stadion Dinama dok se pravi Maksimir
- Kako najsigurnije kupovati preko interneta? Stiže i Black Friday
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.