Hrvatska
Sanader: “Vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru”
Bivši hrvatski premijer i prvi čovjek HDZ-a Ivo Sanader putem svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio je pismo hrvatskoj javnosti koje se sadrži od 11 točaka.
Bivši hrvatski premijer je sredinom studenog prošle godine na a zagrebačkom Županijskom sudu zajedno s još nekoliko tadašnjih suradnika proglašen krivim za aferu “Fimi medija”. Sanader je u nepravomoćnoj presudi osuđen na osam godina zatvora, te je njemu i njegovoj obitelji oduzeta protupravno stečena korist. Njegova tadašnja politička stranka HDZ također je odgovorna te mora platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna.
Sanader se u svom pismu osvrnuo na kazneni proces, ali i neke druge stvari. Pismo prenosimo u cijelosti:
- Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.
Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.
- Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.
Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom
zatvoru.
- Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.
Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna svjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja
potpuno ignorirani.
- Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.
Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.
- S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.
U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.
- Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.
U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.
- Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.
Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.
- Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.
Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.
- Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.
U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.
- O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.
Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.
- Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.
Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.
- Novi detalji o strašnoj nesreći na A2: Poginule četiri žene
- Sve više ljudi u Austriji prima naknadu AMS-a
- U Beču nepoznati počinitelji skinuli 2800m2 skele, traže se svjedoci
- Hrvata u Austriji zaustavila policija pa ga uhitila zbog ponašanja
- Četvero poginulih i nekoliko teško ozlijeđeni u nesreći na A2 u Austriji
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
