Hrvatska
Sanader osuđen na osam godina, HDZ odgovoran

Bivši hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglašen je krivim i nepravomoćno je kažnjen s osam godina zatvora za izvlačenje novca iz državnih institucija i tvrtki u aferi Fimi media. U ponovljenom suđenju krivima su proglašeni i nekadašnji stranački blagajnik Mladen Barišić, koji je dobio 2 godine i 10 mjeseci, te blagajnica Branka Pavošević koja je dobila jednu godinu i 4 mjeseca. Tadašnji glasnogovornik hrvatske vlade i HDZ-a Ratko Maček nije kriv i oslobođen je svih optužbi. HDZ je proglašen odgovornim te mu je izrečena novčana kazna od 3,5 milijuna kuna i mora uplatiti 10 milijuna nezakonite imovinske koristi u proračun.
“Sud smatra dokazanim da je Ivo Sanader povezao i organizirao u zajedničko djelovanje Mladena Barišića, Nevenku Jurak, Branku Pavošević.(..,) Svaki član imao je točno određenu ulogu koju im je dodijelio Ivo Sanader i svatko je postupao po njegovu nalogu. Dogovorili su se da će se stranka financirati iz dobiti koju će ostvariti Fimi medija, a radilo se o tzv. “Crnom fondu” stranke”, navela je sutkinja u obrazloženju presude.
Ivo Sanader ni ostali suoptuženici nisu bili na izricanju presude u ponovljenom postupku. Afera Fimi media, postupak koji traje čitavo desetljeće postala je sinonim političke korupcije u Hrvatskoj. Prema pisanju hrvatskih medija, Ivi Sanaderu i članovima njegove obitelji oduzima se i korist od 275.000 kuna i iznos veći od 15 milijuna kuna za koji nemaju pokriće u zakonitim prihodima.
Pored toga Sanaderu se oduzima i 327.000 kuna s računa u Zagrebačkoj banci i naloženo je banci da novac prebaci u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude. Oduzeto mu je i 38.544.12 eura koje je oročio u RBA banci, te 701.859,11 eura sa žiro računa njegove supruge i pokojnog tasta s računa u Innsbrucku. Nadalje, oduzima se 95.617 eura s još jedne štedne knjižice koja je nađena u sefu i novac koji je položen na računu RBA u Innsbrucku. Oduzeto mu je još 180.000 eura, 120.000 eura s računa u austrijskom Innsbrucku, a pretragom sefa nađeno je još oko 50 tisuća eura u banci u Austriji. Oduzete su i vrijednosnice u austrijskim bankama, oko 1.080.000 dionica. Oduzeti su i iznosi s računa njegove supruge, kćeri, ali i još nekih članova uže obitelji.
Što se tiče ostalih dvoje optuženih, Barišić je osuđen na jedinstvenu kaznu od dvije godine i 10 mjeseci, dok je trećeoptužena Branka Pavošević osuđena na jedinstvenu kaznu od godinu i četiri mjeseca zatvora.
HDZ-u je izrečena novčana kazna od 3,5 milijuna kuna i oduzima im se 14,9 milijuna protupravno stečene imovinske koristi. Oduzeti su im i novci koji su deponirani na računu suda, a novac je oduzet i od tajnika Branka Bačića, dva milijuna kuna i 300.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. HDZ-u se nalaže i uplatiti 10 milijuna kuna koji predstavljaju tu razliku između imovinske koristi i oduzetih sredstava.
R.P
Foto: vlada.hr / arhivska slika – screenshoot

Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.