Connect with us

Svijet

Samo tri osobe na cijelom svijetu mogu putovati bez putovnice, evo tko su

Objavljeno

na

Kralj Charles III uopće nema putovnicu. Štoviše, kralju nije potrebna čak ni dozvola za vožnju u Velikoj Britaniji ili inozemstvu

Svima na svijetu potrebna je putovnica kako bi ušli u drugu zemlju. Od pape, kraljice Camile, do premijera i predsjednika država, svi ga trebaju nositi kada napuštaju zemlju. Međutim, u svijetu postoje tri osobe koje mogu putovati bez putovnice.

To su kralj Ujedinjenog Kraljevstva, car Japana i njegova supruga. Ovu privilegiju uživala je prethodno kraljica Elizabeta, prije nego što je Charles postao kralj.

Kralj Charles III nema putovnicu. Kraljica Elizabeta II, majka kralja Charlesa, također nikada nije imala ovaj dokument. Prema normama koje slijedi vlada Velike Britanije, britanska putovnica se izdaje na ime monarha; stoga nije neophodno da ga monarh ima. Međutim, svi ostali članovi kraljevske obitelji, uključujući kraljicu Camilu i princa Viliama, moraju nositi putovnicu kada putuju iz Velike Britanije. Štoviše, kralju Charlesu nije potrebna čak ni dozvola za vožnju u Velikoj Britaniji ili inozemstvu, prenosi Mondo.

Tajnik kralja Charlesa se po njegovu dolasku na prijestolje uputio pismeno svim zemljama preko Ministarstva vanjskih poslova da je Charles sada kralj Ujedinjenog Kraljevstva i da mu treba dozvoliti da putuje bilo gdje s punim poštovanjem i bez ograničenja.

Japanska putovnica jedna je od najmoćnijih na svijetu, trenutno zauzima 6. mjesto na popisu najmoćnijih putovnica. Dok japanski građani mogu posjetiti više od 170 zemalja bez viza, japanskom monarhu nije potrebna čak ni putovnica da bi putovao. Car Naruhito i njegova supruga, carica Masako, imaju slobodu putovati u inozemstvo bez putovnice.

U službenom dokumentu iz 1971. navodi se da će biti krajnje neprikladno izdavati putovnicu za cara ili caricu. U dokumentu se također dodaje kako bi bilo krajnje neprikladno da se car podvrgava imigracijskim ili viznim procedurama koristeći putovnicu kao običan građanin.

Od cara i carice se traži da prilože samo dokument ministarstva po dolasku u bilo koju zemlju. Ministarstvo vanjskih poslova Japana mnogo ranije obavještava zemlju o njihovom posjetu.

Advertisement

Svijet

Otvara se novi granični prijelaz između Hrvatske i BiH – ali neće raditi zbog BiH

Objavljeno

na

By

Novi granični prijelaz između Hrvatske i BiH kod Gradiške ne može biti pušten u promet od sutra kako je ranije planirano nakon što u carinskoj upravi BiH danas ni u posljednjem pokušaju nisu postigli dogovor o formiranju carinske ispostave na toj lokaciji i rasporedu carinskih službenika.

Na sastanku Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), kako se u BiH naziva carinska uprava, članovi tog tijela nisu postigli suglasnost o izmjenama pravilnika o unutarnjoj organizaciji pa nisu ispunjeni formalni preduvjeti za uspostavu sustava carinskog nadzora na novom prijelazu na čije se otvaranje čeka godinama.

Ministar financija BiH Srđan Amidžić novinarima je u Banjoj Luci kazao kako je ponovo presudio glas Zijada Krnjića koji je u Upravni odbor UNO imenovan kao stručnjak u ime Federacije BiH.

“Na žalost, ništa dobro… Zijad Krnjić je ponovo oborio ovaj pravilnik i onemogućio funkcionalnost ovog graničnog prijelaza. On smatra da to nije prioritet”, kazao je Amidžić novinarima uz konstataciju kako je ovaj prijepor još jedan dokaz da je BiH neodrživa država.

Pojasnio je kako će prijelaz u četvrtak biti samo “ceremonijalno otvoren” ali neće biti u funkciji. Rekao je kako bi on najradije i tu ceremoniju otkazao no nju je zakazala predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto koja je na to pozvala i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića a on je dolazak potvrdio.

Dok je Amidžić ovo govorio novinarima Krnjić je prošao pored njega izbjegavši susret s novinarima.

Krnjić je suglasnost za izmjene pravilnika o unutarnjoj organizaciji carine uvjetovao odlukom o izmjeni koeficijenata na temelju kojih se entitetima dijele sredstva što ih na ime PDV-a prikupi UNO. Tvrdi kako je Federacija BiH nepravednom raspodjelom do sada oštećena za više od 50 milijuna eura a ministra financija Amidžića optuživao je da namjerno blokira raspravu o tom problemu odnosno izmjenu koeficijenata.

Amidžić i drugi političari iz Republike Srpske uzvratili su protuoptužbama da je FBiH ta koja ucjenama blokira projekt od državnog značaja. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbacio je te optužbe uz tvrdnju kako Krnjić ne zastupa stajališta entitetske vlade.

“Ne treba prozivati vladu Federacije BiH, to nije stav vlade. To je stav takozvanog eksperta Krnjića, kojega smo zatekli i kojega ne možemo zakonski promijeniti dok mu ne istekne mandat. On zapravo zastupa politiku (oporbene) Stranke demokratske akcije (SDA) a politika SDA je što ‘gore to bolje’ ovoj zemlji. Oni bi, vjerojatno, zatvorili BiH da ni preko postojećih graničnih prijelaza ne možemo izaći”, kazao je Nikšić komentirajući cijeli slučaj.

Novi prijelaz kod Gradiške na hrvatskoj je strani moderniziranom prometnicom povezan s autocestom Zagreb-Lipovac a tim će se pravcem ubuduće u BiH prelaziti preko novog mosta na Savi izgrađenog još prije tri godine.

Vozila će putovanje prema unutarnjosti BiH moći nastaviti autocestom koja je u punom profilu ranije izgrađena prema Banjoj Luci odnosno Doboju.

Time će se ujedno značajno rasteretiti prekogranični promet jer će u funkciji ostati i postojeći i po pravilu iznimno opterećeni prijelaz koji prolazi kroz samo središte Bosanske Gradiške.

Kada bude pušten u promet prijelaz kod Gradiške funkcionirat će u privremenom režimu jer Hrvatska i BiH tek moraju dogovoriti izmjene postojećeg ugovora o graničnim prijelazima kojima će se točno utvrditi što se preko njega može prevoziti. Najavljena je i prekategorizacija još nekih prijelaza kako bi se oni otvorili za robni promet.

Nastavi čitati

Svijet

Angela Merkel: Pandemija je bila “demokratsko opterećenje”

Objavljeno

na

By

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je razdoblje pandemije koronavirusa za nju predstavljalo jedan od politički najzahtjevnijih izazova u dugoj karijeri. Govoreći na događanju u Stuttgartu, 71-godišnja Merkel istaknula je kako se nakon financijske krize, dužničke krize u eurozoni te ruske aneksije Krima ponovno našla pred pitanjem temeljnih društvenih vrijednosti. To je, naglasila je, za nju osobno bila “ogromna izazovna situacija”.

Merkel je podsjetila da je početak pandemije, u znanstvenom smislu, izgledao jednostavno: bilo je nužno spriječiti kontakte kako bi se zaustavilo eksponencijalno širenje zaraze. “Nažalost, to je nešto što je duboko suprotno našoj ljudskoj prirodi”, izjavila je. “Od ljudi smo tražili da se ponašaju neljudski.” Dodala je kako je upravo socijalna bliskost ono što čovjeka čini čovjekom.

Bivša kancelarka osvrnula se i na svoje odrastanje u DDR-u te priznala da nije mogla zamisliti da će 30 godina nakon pada Berlinskog zida ponovno morati privremeno ograničavati građanske slobode. “Pandemija je bila demokratsko opterećenje”, naglasila je.

U Stuttgartu je Merkel primila Stauferovu medalju u zlatu, visoko priznanje koje joj je uručio premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann. On je istaknuo da tom nagradom odaje priznanje njezinom “iznimnom političkom angažmanu tijekom pandemije koronavirusa”.

Kretschmann je podsjetio i na završetak posljednjeg mandata bivše kancelarke, rekavši kako će se “godine od 2005. do 2021. jednom nazivati Merkelinom erom – slično kao što se govori o kancelarskim razdobljima Konrada Adenauera i Helmuta Kohla”. Merkel je, rekao je, “kao kormilarica uspješno vodila zemlju kroz izazove vremena, što je samo po sebi veliko postignuće koje je obilježilo čitavu jednu epohu”.

U javnosti i dalje traje nostalgija za njezinim stilom vođenja, osobito u usporedbi s aktualnim političkim turbulencijama. Mnogi Nijemci, ističu analitičari, sve češće spominju “dobra stara vremena” Angele Merkel.

Nastavi čitati

Svijet

Trump u intervju: Europa propada, trebaju deportirati migrante

Objavljeno

na

By

U razgovoru za Politico, Donald Trump je iznio svoju viziju politike prema Europi i Ukrajini, koja se značajno razlikuje od trenutnih europskih stavova i politika njegovih prethodnika. Politico ga je proglasio najutjecajnijom osobom za Europu, a Trump je iskoristio priliku za kritiku Europe, Ukrajine i NATO-a te za poruke Moskvi, Kijevu i Bruxellesu.

Rat u Ukrajini
Trump tvrdi da je Rusija u jačoj pregovaračkoj poziciji i da Ukrajina gubi teritorij, ističući da je rat mogao prerasti u Treći svjetski rat. Navodi da njegov tim već mjesecima radi na mirovnom prijedlogu koji Kijev još nije prihvatio. Kritizira ukrajinskog predsjednika Zelenskog i sugerira da Ukrajina već ima velike gubitke. Također poziva na održavanje izbora u Ukrajini i tvrdi da SAD više ne financira Ukrajinu nakon velikih izdataka pod Bidenom.

Početak sukoba i Putin–Zelenski odnos
Trump krivi Obamu za gubitak Krima i opisuje početni susret Putina i Zelenskog, tvrdeći da su zahtjevi Ukrajine (Krim i NATO) bili iritantni za Rusiju. Ističe da je postojao neizrečeni dogovor da Ukrajina neće ući u NATO.

Kritika Europe
Trump oštro kritizira europske vlade zbog migracija i slabog vođenja politika, tvrdeći da bi Europe mogla postati “posve drukčija” ako se ne provede deportacija ilegalnih imigranata. Hvali Orbanovu i poljsku migracijsku politiku, dok druge države opisuje kao neodržive. Napada gradonačelnika Londona Sadika Khana i kritizira Pariz i Njemačku.

NATO i sigurnost
Trump tvrdi da je natjerao saveznike da povećaju izdvajanja za NATO i da “NATO me zove tata”. Kritizira širenje saveza, tvrdeći da Ukrajina odavno nije trebala ući. Hvali Tursku i Orbanovu politiku, ali upozorava da migracije ugrožavaju sigurnost.

Venezuela i druge teme
Osvrnuo se i na Venezuelu, tvrdeći da su dani Madura odbrojani i kritizirajući imigraciju i kriminal iz te zemlje. Branio je kontroverzne akcije protiv navodnih narko-brodova i pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika.

Republikanska stranka i budućnost
Trump se nada da će Republikanac sličan njemu moći mobilizirati birače, hvali sadašnji kabinet i svoje iskustvo u usporedbi s prvim mandatom, spominjući i radove u Bijeloj kući.

Nastavi čitati
LM