Panorama
Rusi dolaze na Jadran: Počelo izdavanja viza za ruske državljane
Hrvatska je ponovno pokrenula izdavanje turističkih viza za ruske državljane, a Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji već je zaprimilo prve prijave. Da je na tržištu Rusije izražena potražnja za Hrvatskom kao turističkom destinacijom potvrđuju i najave Aeroflot Airlinesa, ruskog nacionalnog avioprijevoznika koji od početka lipnja do kraja rujna ove godine svakodnevnim letovima planira povezivati Moskvu s Pulom, Dubrovnikom i Splitom.
„Na tržištu Rusije izražena je potražnja za sigurnim ljetnim odmorom, a među traženim destinacijama posebice se ističe Hrvatska. U prilog budućim trendovima s ovog tržišta svakako ide ponovno izdavanje viza za ruske građane, kao i novi granični režimi prema kojima Rusi u Hrvatsku mogu ući s negativnim PCR ili antigenskim testom, potvrdom da su preboljeli korona virus, ali i što je najvažnije, potvrdom da su primili bilo koje cjepivo“, izjavio je Rajko Ružička, direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Rusiji, dodavši kako vesele najave novih aviolinija koje će povezivati ključne ruske i hrvatske destinacije.
Dodajmo kako Aeroflot Airlines trenutno jednom tjedno prometuje između Moskve i Zagreba, od svibnja će biti dostupan i drugi tjedni let, dok će usred ljetne sezone ova linija prometovati čak tri puta tjedno. U Među najavljenim letovima su i letovi aviokompanije S7 iz Moskve za Pulu i Dubrovnik te aviokompanije Nordwind za Zagreb. Navedeni letovi odnose se na razdoblje od kraja travnja do kraja listopada.
Dobra pozicija Hrvatske potvrđena je i tijekom sajma MITT koji je nedavno održan u Moskvi. Riječ je o prvom ruskom turističkom sajmu koji se u 2021. godini održao u klasičnom obliku. Tom je prilikom od strane ruskog turističkog sektora, ali i medija te posjetitelja sajma iskazan velik interes za Hrvatskom i hrvatskim destinacijama.
Naime, tijekom sajma održan je niz predavanja, konferencija i okruglih stolova, a na panel raspravi, koja se održala u organizaciji Rossturizma i Udruženja nacionalnih turističkih ureda (ANTOR), sudjelovao je i direktor Predstavništva HTZ-a Rajko Ružička, koji je tom prilikom predstavio promotivne aktivnosti i aktualne kampanje Hrvatske turističke zajednice te odradio niz sastanaka s organizatorima putovanja koji surađuju s hrvatskim destinacijama, kao što su TUI, Paks i Ruski Ekspres.
„Iako je ovogodišnji sajam bio manji u odnosu na prethodne godine, interes izlagača i posjetitelja bio je iznimno velik što potvrđuje i podatak o pet tisuća posjetitelja koji su sajam obišli samo u prvom danu održavanja i preko 1500 svjetskih tvrtki koje su se na sajmu predstavile“, zaključio je Ružička.
- Još samo nekoliko dana za prijavu za bonus do 340 eura u Austriji
- Austrija: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u novom tjednu
- Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
- Novi bonus u Austriji: 100 eura za građane Beča s nižim primanjima
- FPÖ vjeruje u skore izbore s Kurzom na čelu ÖVP-a
Izvor: Hrvatska turistička zajednica
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi
Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login