Austrija
Nezaposlenost u Austriji ponovno u porastu
U listopadu je zabilježeno gotovo 70 tisuća više nezaposlenih u odnosu na listopad prethodne godine. Drugi ‘lockdown’ u studenom vjerojatno će uzrokovati daljnji rast nezaposlenih.
423.750 ljudi trenutno je bez posla u Republici Austriji. To je porast od 19,7 posto ili 69.724 nezaposlenih u odnosu na listopad 2019. godine, objavilo je u ponedjeljak Ministarstvo rada.
Očekuje se da će drugi lockdown u studenom rezultirati daljnjim povećanjem broja nezaposlenih. Ekonomisti više ne isključuju da će se taj broj tijekom zime popeti na preko pola milijuna nezaposlenih, izvještavaju sa portala vienna.at.
Najveći rast nezaposlenosti u građevinarstvu i turizmu
Od 423.750 osoba bez posla, 358.396 osoba prijavljeno je kao nezaposleno kod AMS-a. Na raznim tečajevima i doškolovavanjima bilo je još 64.354 ljudi. Broj slobodnih radnih mjesta koji su odmah dostupni smanjio se u odnosnu na prošlu godinu, a trenutno je dostupo nešto manje od 65 tisuća radnih mjesta. Nezaposlenost je najviše porasla u sektorima s jakim sezonskim fluktuacijama, posebice u građevinarstvu i u turizmu.
Stopa nezaposlenosti prema nacionalnoj definiciji sada iznosi 8,7 posto, što je porast od 1,7 posto u odnosu na listopad 2019. Prema međunarodnoj metodi istraživanja stopa nezaposlenosti u rujnu 2020. bila je 5,5 posto. Austrija – koja je nekoć bila prvak EU u nezaposlenosti trenutno zauzima jedanaesto mjesto na razini Unije.
Korona kriza i dalje ima značajan utjecaj na tržište rada u Beču. Broj nezaposlenih u listopadu povećao se za 26,4 posto u odnosu na listopad prethodne godine.
Ono što je posebno uočljivo jest činjenica da je turizam dramatično opao u saveznom glavnom gradu. Što se tiče sektora, nezaposlenost u hotelijerstvu i ugostiteljstvu porasla je u listopadu za 51 posto. Povećanje u građevinarstvu iznosilo je 29,7 posto, u trgovini 25,3 posto, a u proizvodnji robe 19,4 posto.
Lockdwon neće olakšati situaciju na tržištu rada
“Činjenica da situacija s pandemijom prisiljava na ponovno zaključavanje neće olakšati situaciju na tržištu rada”, – izjavila je šefica AMS-a iz Beča Petra Draxl.
“Međutim, podrška koju je najavila savezna vlada daje nam vrlo dobar razlog da se nadamo da će i sektori koji su teško pogođeni, zadržati veliku većinu svojih zaposlenika. Molim bečku poslovnu zajednicu da to shvate kao hitan apel da se sada nikoga ne otpušta.“, – dodala je Draxl.
Vrhunac nezaposlenosti mogao bi biti dosegnut u siječnju. Draxl je zatražila od osoba pogođenih zimskom nezaposlenošću da se elektronički prijave kao nezaposleni. “To je moguće tri tjedna prije kraja zaposlenja“, – naglasila je Draxl.
Pero Bačić
Foto: @ AMS / Studio B und G
Austrija
Austrijski kancelar: „Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju”
Austrijski kancelar Christian Stocker zauzeo je čvrst stav na sastanku europskih čelnika u Kopenhagenu. U središtu razgovora bila je borba protiv ilegalne migracije, a Stocker je jasno poručio:
„Mi moramo sami odlučivati tko dolazi u našu zemlju – a ne kriminalne mreže i krijumčari.“
Austrija traži više deportacija
Stocker je naglasio važnost povećanja broja povrataka osoba koje nemaju pravo boravka u EU. Kao primjer naveo je najnoviji slučaj iz Austrije – deportaciju osuđenog kriminalca u Siriju, što je izazvalo veliko zanimanje jer je Austrija trenutno jedina europska zemlja koja provodi prisilna vraćanja u tu ratom pogođenu državu.
„Austrija je europski predvodnik u ovom području“, rekao je kancelar.
Massenankünfte kao upozorenje
Kao argument za jačanje zajedničkih mjera Stocker je istaknuo nedavne događaje u Grčkoj, gdje je tisuće migranata stiglo novom rutom iz Libije. Taj val pokazuje, rekao je, „koliko je hitno da udružimo snage i odlučnije se suprotstavimo ilegalnim dolascima“.
Europska alijansa protiv ilegalne migracije
Na sastanku je formirana Europska alijansa protiv ilegalne migracije, koju čini 12 država, među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija.
U zajedničkoj izjavi države su se obvezale na suradnju u pet ključnih područja:
Borba protiv krijumčara i jačanje granica – bolja razmjena podataka, više ovlasti policije i koordinirana akcija protiv mreža krijumčara.
Čvršći zakonodavni okvir i asilski sustavi – mjere odvraćanja za one koji zloupotrebljavaju sustav te primjena međunarodnih pravila koja omogućuju državama bolju kontrolu.
Jedinstvena linija kod povrataka – korištenje diplomatskog pritiska i viza kao poluga za suradnju s trećim zemljama, kako bi se deportacije provodile brže i učinkovitije.
Bolje upravljanje migracijama – suradnja s državama podrijetla i tranzita, projekti razvoja i obrazovanja, kao i poticanje dobrovoljnih povrataka.
Inovacije i pilot-projekti – traženje novih modela kako bi se oslabio biznis krijumčara i stvorili održivi mehanizmi migracijske politike.
Stocker: „Europa mora mijenjati kurs“
Austrijski kancelar naglasio je da Europa treba temeljito promišljen zaokret u migracijskoj politici. Prema njegovim riječima, to je jedini način da se očuva socijalna kohezija i sigurnost u državama članicama.
Austrija
Produžena prava na obiteljske naknade za ukrajinske izbjeglice u Austriji
Dogovor je postignut u posljednjem trenutku. U srijedu poslijepodne Odbor za obitelj Nacionalnog vijeća imao je na dnevnom redu produljenje odredbe koja istječe krajem rujna, a prema kojoj raseljene osobe iz Ukrajine imaju pravo na obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci. Prijedlog su podržali ÖVP, SPÖ i Neos, a sada će biti upućen u listopadsko plenarno zasjedanje parlamenta, gdje se očekuje njegovo usvajanje.
Da je odluka pala samo jedan dan kasnije, gotovo svi ratni izbjeglice iz Ukrajine s djecom ostali bi od studenoga bez tih sredstava – osim malog broja onih s višim prihodima koji su već prešli na tzv. Rot-Weiß-Rot karticu. Posebno bi pogođeni bili Ukrajinci i Ukrajinke sa slabije plaćenim poslovima, jer njihova prava na naknade ovise isključivo o statusu raseljene osobe.
Egzistencijalno važne naknade
Poseban udar bi osjetile ukrajinske žene u sustavu osnovne socijalne pomoći, koje zbog brige o djeci ne mogu prihvatiti posao dovoljan za pokrivanje životnih troškova. One su egzistencijalno vezane uz obiteljsku naknadu do 200 eura mjesečno. Mnoge obitelji koje žive privatno koriste cijelu socijalnu potporu – maksimalno 700 eura mjesečno – za stanarinu, dok se obiteljska naknada koristi za prehranu.
UNHCR je još u utorak upozorio da bi u slučaju izostanka dogovora 17.500 ukrajinske djece i njihovih obitelji u Austriji moglo dodatno potonuti u siromaštvo. Stoga je izazvalo iznenađenje kada je ministrica obitelji Claudia Plakolm (ÖVP) svega nekoliko sati kasnije najavila da je produljenje već dogovoreno – dan prije nego što se to doista dogodilo.
Intenzivni pregovori i prijepori
Zašto se na odluku čekalo tako dugo i što je bila glavna prepreka? Ključna pitanja odnosila su se na financiranje mjere. Prema informacijama iz SPÖ-a, u prvotnom prijedlogu obiteljske ministrice uopće nije bilo predviđeno dodatno proračunsko izdvajanje. Tek posljednjih dana pronađeno je rješenje, no ni ministarstvo financija ni ministrica Plakolm do sada nisu otkrili pojedinosti. Kako objašnjavaju u Ministarstvu financija, u vrijeme štednje resori moraju ostati u okviru postojećih proračuna, bez dodatnih sredstava.
Osim toga, nesuglasice su postojale i oko pitanja kako više raseljenih osoba uključiti na tržište rada. SPÖ je zagovarao poticajne mjere bez strožih uvjeta za ostvarivanje prava, dok je Plakolm inzistirala na tome da obiteljske naknade ubuduće primaju samo oni koji rade ili su prijavljeni AMS-u (austrijskoj službi za zapošljavanje).
SPÖ je upozorio da se time stvara presedan: vezivanje socijalnih naknada uz zaposlenost moglo bi se primijeniti i na druge skupine stanovništva.
Konačno rješenje
Na kraju se gotovo u potpunosti nametnuo prijedlog ÖVP-a. Od studenoga nadalje obiteljsku naknadu i doplatak za brigu o djeci moći će primati samo ukrajinski izbjeglice koji rade ili su registrirani na AMS-u. Produženje mjere ponovno je vremenski ograničeno – ovaj put do kraja lipnja 2026. SPÖ se dugo protivio vremenskom ograničenju, ali nije uspio.
Pod pritiskom socijaldemokrata ipak je dodana iznimka: uz maloljetnike, umirovljenike i osobe s ozbiljnim invaliditetom, od obveze prijave na AMS bit će izuzeti i Ukrajinci s drugim opravdanim razlozima, poput obiteljskih obveza i brige o djeci.
Nina Andresen, voditeljica Community centra za Ukrajince udruge Train of Hope u Beču, izrazila je olakšanje: „Da nije bilo tog izuzeća, posebno bi stradali samohrani roditelji koji si ne mogu priuštiti dječji vrtić ili čuvanje djece“, rekla je.
Austrija
“Mi odlučujemo tko ulazi u našu zemlju!” – Austrijski kancelar poziva na obračun s ilegalnim migrantima
Austrijski kancelar Christian Stocker pozvao je na temeljitu reformu europske migracijske politike i poručio: “Mi moramo odlučivati tko dolazi u našu zemlju, a ne krijumčarski karteli!”
Na sastanku europskih lidera u Kopenhagenu, gdje su sudjelovali i talijanska premijerka Meloni, predsjednica Europske komisije Von der Leyen te drugi, Stocker je pozvao na strože mjere protiv ilegalne migracije, više deportacija i bolju zaštitu granica.
Austrija kao primjer – deportacije i u Siriju
Stocker je istaknuo da je Austrija jedina država u EU koja trenutno provodi deportacije čak i u Siriju, i da će se s time nastaviti.
Pozvao je i druge zemlje da slijede primjer te jasno poručio: “Tko nema pravo boravka, mora biti vraćen.”
Savez protiv ilegalne migracije
Dvanaest europskih država – među njima Austrija, Njemačka, Italija i Velika Britanija – formiralo je “Europski savez protiv ilegalne migracije” s pet ključnih ciljeva:
- Oštrije kažnjavanje krijumčara i bolja zaštita vanjskih granica
- Robusni zakoni i azilni sustavi koji sprječavaju zloupotrebe
- Jedinstvena politika povratka za one bez prava boravka
- Tješnja suradnja s tranzitnim i matičnim zemljama migranata
- Inovativni modeli za učinkovito upravljanje migracijom
Stocker: „Masovni dolasci iz Libije prema Grčkoj pokazuju da se moramo još snažnije boriti protiv ilegalne migracije.“
