Austrija
Radno vrijeme u Austriji: Radimo i previše i premalo u isto vrijeme
U Austriji su žestoke rasprave o radnom vremenu. To se odnosi na gospodarstvo, a još više na politiku. Površno gledano, postoje dva kategorička stava koja se međusobno suprotstavljaju: s jedne strane, industrija poziva na povećanje radnog vremena, posebno u zahtjevu za 41-satnim tjednom. Na drugoj strani su brojne kampanje za četverodnevni ili 32-satni radni tjedan koje ponajprije čujemo iz SPÖ-a i organizacija zaposlenika.
Stvarnost je kompliciranija i raznolikija. Sljedeće činjenice stoje jedna uz drugu i jedna protiv druge: Zakonski maksimalno radno vrijeme je 40 sati tjedno, iako zakonske iznimke također dopuštaju 12-satni radni dan u ograničenom vremenskom razdoblju, ali mnogi kolektivni ugovori također propisuju radno vrijeme ispod standardnih 40 sati tjedno (obično za par sati manje, recimo 38, 38,5, 39).
Lokalna posebnost je visoka i sve veća kvota izvanrednog radnog vremena (nepunog radnog vremena). U 2023. godini, prema Statistici Austrije, to će biti 30,9 posto; Promatrano po spolu, 50,1 posto žena radi nepuno radno vrijeme, a 13,4 posto muškaraca. Broj dodatnih i prekovremenih sati također je visok, ali pada. Godine 2023. bilo ih je 181, a 2019. godine 261 milijun.
Austrija je također u vrhu kada je riječ o broju godišnjih odmora i državnih praznika s 25 odnosno 13. Švicarska i Njemačka, primjerice, imaju 20, odnosno 9, Francuska ima 25/11, a Češka 20/11.
Ono što sami ljudi žele je nešto drugo: prema anketi Statističkog ureda Austrije, svaki peti zaposlenik s punim radnim vremenom želi smanjiti svoje sate – a zauzvrat bi prihvatio niži prihod. Vlada i suprotno raspoloženje: prema podacima Gospodarske komore, dvije trećine ispitanih želi više raditi ako će dobiti više novca, pogotovo onog što se ne oporezuje.
Ekonomski gledano, obujam rada mora se povećati s obzirom na smanjenje radnih sati i produktivnosti. Visoka kvota za nepuno radno vrijeme pogubna je za financijsku održivost socijalne države i mirovina jer smanjuje uplate doprinosa. Gledano na ovaj način, trebalo bi uvesti poticaje za rad s punim radnim vremenom.
Suprotno tome, individualna otpornost sve više doseže svoje granice u sve užurbanijem i nejasnijem svijetu rada.

Austrija
Prevare s vizama sve češće: U Austriji muškarac umalo platio 16.000 eura za vizu

Zavela ga lijepim riječima: Gornjoaustrijanac je nasjeo na prevaranticu. Njezin zahtjev: nepristojno visoka svota za vizu.
Zaštitnici potrošača iz Radničke komore Gornje Austrije imaju pune ruke posla. “Internetske prijevare su nam uvijek aktualne, a ‘love scam’ smatramo posebno podmuklom varijantom”, objašnjava voditeljica odjela Ulrike Weiß za “Heute”.
Naime, kod ove vrste prevare bezobzirni počinitelji se na internetu predstavljaju kao samci u potrazi za velikom ljubavi.
Prijevara kao iz udžbenika
“Zapravo slučaj kao iz udžbenika za kriminaliste”, komentira Weiß ono što se dogodilo nesuđenoj žrtvi. Nakon duljeg povjerljivog kontakta putem interneta, muškarac je napokon htio osobno upoznati osobu s druge strane ekrana – navodno ženu iz Kazahstana.
2.000 eura već nestalo
Prevarantica je tvrdila da joj nedostaje samo viza za Austriju, koja navodno košta 16.000 eura. Srećom, žrtva se obratila stručnjacima iz Radničke komore, koji su odmah prepoznali prijevaru. Na kraju, do uplata veće svote ipak nije došlo, ali nesreća je bila što je već izgubio 2.000 eura.
“Zapravo, Schengenska viza trenutno košta oko 94 eura”, upozorava Weiß te apelira na ljude da ne nasjedaju na zahtjeve nepoznatih osoba. “Kako bismo zaštitili potrošače, pokrenuli smo seriju webinara o sigurnosti na internetu.”
Austrija
Žena iz Austrije imala čak 1.054 prekovremenih sati, sad se bori za 57.298 eura

Izvanredan slučaj zaokuplja pažnju podružnice Radničke komore (AK) u Zwettlu: Ženi iz Waldviertela navodno nije isplaćeno više od 1.000 prekovremenih sati.
Radnička komora Donje Austrije izborila je prošle godine rekordnih 99,8 milijuna eura za radnike. Ukupno 163.000 članova zatražilo je pomoć AK Donje Austrije zbog problema na radnom mjestu.
Radnička komora osigurala gotovo 100 milijuna eura za radnike
„Tema prekovremenih sati bila nam je od iznimne važnosti“, izjavio je nedavno predsjednik AK Donje Austrije i predsjednik ÖGB NÖ, Markus Wieser, na konferenciji za novinare. Posebno se zaposlenici u trgovini i ugostiteljstvu obraćaju Radničkoj komori ili sindikatima zbog neplaćenih prekovremenih sati.
Mnogi prekovremeni sati i dodatni rad ostaju neplaćeni kroz dulje vremensko razdoblje. Zbog rokova zastare, potraživanja se mogu ostvariti samo u kratkom vremenskom periodu – primjerice, u ugostiteljstvu maksimalno četiri mjeseca. Zato je važno da radnici redovito, najbolje pisanim putem, od poslodavca traže isplatu zaostalih prekovremenih sati. Na taj način mogu zaustaviti tijek zastare.
Rad od kuće za švicarsku tvrtku
Posebno dramatičan bio je slučaj zaposlenice iz okruga Zwettl, koja je radila od kuće za švicarsku tvrtku. „Mjesecima je radila po 60 sati tjedno“, opisao je Thomas Kaindl, voditelj Odjela za regionalne poslove u AK Donje Austrije.
Ukupno joj se nakupilo 1.054 prekovremenih sati koje poslodavac nije želio platiti. Obratila se Radničkoj komori za pomoć. „Podnijeli smo tužbu za neisplaćeni iznos, a predmet je trenutno na Radnom i socijalnom sudu“, objasnio je Kaindl. Vrijednost spora iznosi značajnih 57.298 eura bruto.
Austrija
Novi potres u Austriji, zatreslo kod Judenburga

U nedjelju ujutro tlo se zatreslo na području Judenburga. Oko 8:40 sati zabilježen je potres magnitude 2.1.
U nedjelju, 23. veljače 2025. godine, u 8:41 sati, područje Judenburga u Štajerskoj pogodio je potres magnitude 2.1. “U bližoj okolici bio je djelomično jasno osjetan”, izvijestila je Austrijska služba za potrese GeoSphere Austria.
Prema dosadašnjim izvješćima, nisu zabilježene štete na građevinama, a prema mišljenju stručnjaka, potres ove jačine ne bi trebao prouzročiti materijalnu štetu.
Iako slabiji potresi poput ovoga rijetko uzrokuju ozbiljne posljedice, događaji ovakve prirode podsjećaju na važnost praćenja seizmičkih aktivnosti i stalne pripravnosti na eventualne jače potrese.