Svijet
Putujete kroz Sloveniju? Evo koliko će vas koštati prebrza vožnja ili telefoniranje
Svi znamo da su kazne u susjednoj Sloveniji veće nego u Hrvatskoj, a i veća je šansa da ćete biti uhvaćeni.
Stoga vam donosimo kolike su prometne kazne u Sloveniji, koliko ćete morati platiti za prebrzu vožnju u naselju, izvan naselja, na autocesti i koliko za telefoniranje u automobilu, piše N1.
Najveća dopuštena brzina vozila u Sloveniji je 50 km/h u naselju, 30 km/h u zoni ograničenja brzine, 20 km/h u zajedničkom prometnom području i 10 km/h u mirnom prometnom području i pješačkoj zoni.
Na cestama izvan naselja najveća dopuštena brzina kretanja vozila na autocestama je 130 km/h, na brzim cestama 110 km/h, a na svim ostalim cestama 90 km/h.
Prebrza vožnja u gradu (ograničenje 50 km/h)
Do 10 km/h – 40 eura
od 10 do 20 km/h – 120 eura i 3 boda
od 20 do 30 km/h – 250 eura i 5 bodova
od 30 do 40 km/h – 500 eura i 7 bodova
od 40 do 50 km/h – 750 eura i 9 bodova
više od 50 km/h – 1.200 EUR + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole).
Prebrza vožnja izvan naselja (ograničenje 90 km/h)
Do 10 km/h – 40 eura
od 10 do 20 km/h – 60 eura
od 20 do 30 km/h – 120 eura
od 30 do 40 km/h – 200 eura i 3 boda
od 40 do 50 km/h – 400 eura i 5 bodova
više od 50 km/h – 1.200 EUR + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole).
Prebrza vožnja na autocesti (ograničenje 130 km/h) ili brzoj cesti (ograničenje 110 km/h)
Do 20 km/h – 40 eura
od 20 do 30 km/h – 60 eura
od 30 do 40 km/h – 120 eura
od 40 do 50 km/h – 250 eura i 3 boda
od 50 do 60 km/h – 400 eura i 5 bodova
više od 60 km/h – 1.200 EUR + 9 bodova.
Prebrza vožnja u području mirnog prometa (ograničenje 10 km/h)
Do 10 km/h – 40 eura
od 10 do 20 km/h – 130 eura i 3 boda
od 20 do 30 km/h – 500 eura i 7 bodova
više od 30 km/h – 1.200 EUR + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole).
Prebrza vožnja u zoni ograničenja brzine (ograničenje 30 km/h)
Do 10 km/h – 40 eura
od 10 do 20 km/h – 130 eura i 3 boda
od 20 do 30 km/h – 500 eura i 7 bodova
više od 30 km/h – 1.200 EUR + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole).
Ostale kazne
Telefoniranje u vožnji – 250 eura + 3 boda
Neovlašteno parkiranje na mjestima za invalide – 120 eura
Napuštanje mjesta nesreće – 1.200 eura + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole)
Prolazak pored zaustavljenog vozila ispred pješačkog prijelaza – 500 eura + 7 bodova
Nedopušteno pretjecanje u tunelu, “škarama” ili u zavoju – 700 eura + 9 bodova
Pretjecanje u parkirnoj traci na autocesti – 300 eura + 5 bodova
Pretjecanje s desne strane – 120 eura
Prolazak kroz žuto svjetlo – 160 eura
Vožnja bez upaljenih svjetala danju – 40 eura
Vožnja bez svjetla u tunelu ili noću – 120 eura
Neispravna strana vožnje – 500 eura + 5 bodova
Pogrešna vožnja kroz kružni tok – 80 eura
Nekorištenje pokazivača smjera – 40 eura
Ubrzavanje kad vas pretiče drugo vozilo – 120 eura
Nepoštivanje sigurnosne udaljenosti – 120 eura
Neadekvatna obavezna oprema (prva pomoć, žarulje i sl.) – 100 eura
Vožnja bez zimske opreme – 40 eura
Nepravilno držanje vozila (hitni koridor) u prometnoj gužvi na autocesti ili brzoj cesti – 200 eura.
Kazne za vožnju pod utjecajem alkohola ili droga
Do 0,5‰ (0,5g alkohola/kg krvi) (odnosi se samo na vozače koji imaju ograničenje od 0,0‰ alkohola) – 300 EUR + 4 boda
Od 0,5‰ (0,5g alkohola/kg krvi) do 0,8‰ – 600 EUR + 8 bodova
Od 0,8 do 1,1‰ – 900 EUR + 16 bodova
Više od 1,1‰ ili vožnja pod utjecajem droga ili odbijanje testa – 1.200 eura + 18 bodova (oduzimanje vozačke dozvole) + zadržavanje vozača od 6 do 12 sati i zabrana upravljanja vozilom.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
