Hrvatska
Prošli 200 km na A1 u Hrvatskoj, a onda shvatili da im nedostaje kćer
Ljetne zbrke, gužve i žurba ponekad dovode do stresnih situacija, a takva situacija dogodila se jučer na autocesti A1 na odmorištu Rašćane, ali policijski službenici Postaje granične policije Imotski su riješili i ovaj problem, javlja PU Splitsko-dalmatinska.
Naime, policijskim službenicima je pristupio djelatnik benzinske pumpe i naveo da na telefonskoj vezi ima osobu koja navodi da im je izgubljeno dijete, strana državljanka koja je ostala na odmorištu. Majka je uplašenim glasom objasnila je da putuju u grupi s nekoliko vozila, da se sada nalaze na području Zadra i da su tek sada primijetili da se u vozilima ne nalazi djevojčica od 11 godina, a posljednji put su stali na odmorištu Rašćane. Obzirom da su putovali s nekoliko vozila mislili su da je sjela u drugo vozilo, ali kada su stali shvatili su da je nema i vjerojatno je ostala na Rašćanima.
Policijski službenici su telefonski obavili razgovor s majkom, zatražili fotografiju djevojčice, pregledali video nadzor i pretražili sve prostorije na benzinskoj stanici, te su na vanjskom dijelu pronašli djevojčicu koja odgovara opisu. Policijski službenici su djevojčici pristupili, predstavili se i ponudili joj pomoć, ali utvrdili su da ne govori engleski jezik.
U razgovor se uključila strana državljanka koja je prevodila i pomogla policajcima u komunikaciji s djetetom.
Djevojčica je bila neozlijeđena, ali uplašena. Rekla je da joj je mobitel ostao u vozilu, te da nije mogla nikoga nazvati, te da je tako uplašena i uplakana izašla na vanjski dio odmarališta gdje su je policajci i pronašli. U razgovoru s djevojčicom policijski službenici su je umirili i rekli joj da su u kontaktu s obitelji koji su na putu natrag, te da će zajedno s njom pričekati ih.
Uplašeni roditelji stigli su nekoliko sati nakon, dok je djevojčica čitavo vrijeme bila s policajcima. Zahvalili su se policajcima na uloženom trudu i pomoći, te skrbi i brige koju su pokazali za dijete.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
