Hrvatska
Prosječna plaća u Hrvatskoj prošli mjesec iznosila je 1.322 eura
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 1.322 eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja nominalni porast od 166 eura ili 14,4%, dok je realni rast iznosio 12,6%. S druge strane, u usporedbi s kolovozom ove godine, prosječna plaća u rujnu bila je nominalno niža za dva eura (0,2%), a realno niža za 0,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Najviše i najniže plaće po djelatnostima
Najveća prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u sektoru zračnog prijevoza, iznosivši 2.139 eura. Najniža prosječna plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 850 eura. Medijalna neto plaća za rujan, koja dijeli zaposlenike na one s nižim i višim plaćama, iznosila je 1.129 eura.
Podaci o bruto plaći
Prosječna mjesečna bruto plaća za rujan bila je 1.829 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 0,5% i realno za 0,9%. Na godišnjoj razini, prosječna bruto plaća porasla je za 14,6% nominalno, a realno za 12,8%. Najviša bruto plaća također je bila u zračnom prijevozu, dosegnuvši 3.118 eura, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, iznosivši 1.100 eura.
Pregled plaća od siječnja do rujna
U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.305 eura, što je 15,2% više nominalno, a 11,8% više realno u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.
Plaćeni radni sati i plaća po satu
U rujnu je prosječan broj plaćenih sati iznosio 165, što je za 5,7% manje u odnosu na kolovoz. Najviše plaćenih sati bilo je u vodnom prijevozu (174), dok su najmanje plaćenih sati imali radnici u socijalnoj skrbi bez smještaja, te u uslugama održavanja zgrada i uređenja krajolika (151).
Prosječna neto plaća po satu za rujan iznosila je 7,75 eura, što je 4,9% više u odnosu na kolovoz i 14,8% više u odnosu na rujan prošle godine.
Ključne točke:
- Prosječna neto plaća u rujnu 2024. iznosila je 1.322 eura, što je porast od 14,4% u odnosu na prošlu godinu.
- Najviše plaće zabilježene su u zračnom prijevozu (2.139 eura), dok su najniže bile u proizvodnji odjeće (850 eura).
- Bruto plaća za rujan iznosila je 1.829 eura, s nominalnim godišnjim porastom od 14,6%.
- U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna neto plaća bila je 1.305 eura, s rastom od 15,2% u odnosu na prošlu godinu.
- Prosječan broj plaćenih sati u rujnu bio je 165, a neto plaća po satu iznosila je 7,75 eura.
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
