Vijesti
Prosječna hrvatska plaća porasla na čak 1437 eura
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za srpanj 1.437 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9.3, a realno za pet posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni danas.
U odnosu na plaću za lipanj ove godine, prosječna neto plaća za srpanj bila je nominalno niža za 0.5, a realno za 0.9 posto.
Najveća plaća u zračnom prijevozu
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zabilježena je u djelatnosti zračnog prijevoza, u iznosu od 2.353 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 937 eura.
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za srpanj iznosila je 1.249 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. U odnosu na lipanj ove godine, srpanjska medijalna plaća je bila viša za 1.3 posto, a u odnosu na srpanj lani za 10.5 posto
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj ove godine iznosila je 2.000 eura, što je u odnosu na lipanj nominalno niže za 0.4 posto, a realno za 0.8 posto.
Na godišnjoj je razini, pak, prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 9.8 posto, a realno za 5.5 posto.
Deset posto više plaćenih sati
Kao i kod neto plaća, najviša prosječna mjesečna bruto plaća za srpanj bila je u zračnom prijevozu, 3.436 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, u iznosu od 1.232 eura.
U srpnju su bila prosječno 182 plaćena sata, što je u odnosu na lipanj više za 10.3 posto.
Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti vodenog prijevoza (191), a najmanji u djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja (172).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za srpanj ove godine iznosila je 7.72 eura, što je u odnosu na lipanj niže za 8.6 posto, a u odnosu na srpanj lani više za 9.2 posto.
Za razdoblje od siječnja do srpnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome iznosila je 1.432 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. nominalno više za 10.2 posto, a realno za 6.4 posto, pokazuju podaci DZS-a.
Svijet
EU ima novi veliki plan s migrantima, Hrvatska ima dodatnu opciju
Grupa europskih država, među kojima su Hrvatska, Njemačka, Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogla bi do kraja 2026. zatražiti izuzeće od obaveze primanja dodatnih migranata iz drugih članica EU-a. Ovo pravo proizlazi iz novog mehanizma solidarnosti, dijela reforme europskog azilnog sustava.
Hrvatska „opterećena“ migrantskim pritiskom
Prema analizi povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o tzv. „fondu solidarnosti“, ove zemlje već sada podnose velik teret skrbeći se za veliki broj tražitelja azila, za koje bi u teoriji trebale biti odgovorne druge članice. Zbog toga se mogu djelomično ili potpuno izuzeti od drugih oblika solidarnosti, poput financijskih ili materijalnih doprinosa.
S druge strane, države koje ne žele primati migrante mogu pružati pomoć na druge načine – primjerice financiranjem projekata u trećim zemljama ili doniranjem materijalne opreme.
Zemlje pod najvećim pritiskom
Izvješće Komisije navodi Grčku i Cipar, te Španjolsku i Italiju kao zemlje koje će iduće godine imati pravo na solidarnost drugih članica. Grčka i Cipar suočeni su s neproporcionalno velikim brojem dolazaka migranata, dok su Španjolska i Italija preopterećene plovilima koja dolaze preko Sredozemnog mora.
Povjerenik Brunner ističe kako je Njemačka već prije reforme preuzimala veliki dio tereta solidarnosti te će posebno profitirati od novih pravila, osobito u kontekstu novih zadataka na vanjskim granicama EU-a.
Nove zadaće za države članice
Novi zadaci uključuju registraciju migranata, provođenje sigurnosnih provjera i novi postupak na granici. Određeni migranti mogli bi ubuduće biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre, s uvjetima sličnima pritvoru. Za dodatnu opremu, poput dronova za nadzor zelenih granica, Europska komisija predvidjela je 250 milijuna eura.
Brunner je naglasio da stroža azilna politika već pokazuje rezultate – nezakonita migracija smanjena je za 35 posto u protekloj godini.
Cilj: pravednija raspodjela migracijskog opterećenja
Cilj mehanizma solidarnosti jest da migranti ostanu u prvoj zemlji dolaska, dok se države poput Grčke i Italije rasterete dijela tereta. Te zemlje trebale bi provoditi ubrzane azilne postupke, dok bi ostatak EU-a pružao podršku kroz financijske i materijalne doprinose.
Izvješće Europske komisije sada služi kao temelj za primjenu mehanizma solidarnosti, a države članice raspravljaju o prijedlozima za fond solidarnosti, uz detaljne brojčane podatke koje Komisija zasad nije objavila javno.
Vijesti
Kad se ženske ruke i srca ujedine – nastaje čarolija! Balkan Powerfrauen oduševile Beč
🌟 KNJIŽEVNO VEČE & BOŽIĆNI SAJAM – SNAGA ŽENA KOJA INSPIŠE! 🌟
Balkan Powerfrauen Österreich još jednom dokazale koliko zajedništvo i kreativnost mogu stvoriti čaroliju
Beč je u nedjelju, 9. novembra 2025., bio ispunjen toplinom, emocijom i stvaralačkom energijom žena koje svojim talentom i srcem ostavljaju trag.
U organizaciji udruge Balkan Powerfrauen Österreich – Verein für Integration, Kultur und Recht, održano je nezaboravno Književno veče i Božićni sajam, događaj koji je spojio umjetnost, poeziju i ručni rad u jedinstvenu prazničnu priču.
📖 U prvom dijelu večeri, kroz stihove naših književnica, publika je osjetila dubinu riječi, emocija i životnih priča koje su ispisale žene sa Balkana, sada svojim glasom i perom prisutne u Austriji.
🎁 Nakon toga, prostor je zasjao u božićnom duhu – uz sajam rukotvorina, gdje su članice udruge predstavile svoje unikatne kreacije: mirisne melemi, prirodne kreme, ukrase, rukotvorine i poklone izrađene s ljubavlju.
„Ovo nije samo događaj – ovo je dokaz da žene, kada se udruže i podrže jedna drugu, mogu stvoriti nevjerovatne stvari“, poručila je Aida K., osnivačica i predsjednica udruge.
🌹 Atmosfera je bila ispunjena smijehom, razgovorima, pjesmom i – najvažnije – osjećajem zajedništva.
Brojne nove članice pridružile su se udruzi upravo na ovom događaju, prepoznavši u njoj prostor podrške, razumijevanja i rasta.
💬 “Svaka žena nosi priču, talenat i snagu u sebi. Naš cilj je da te priče ispričamo zajedno – kroz umjetnost, kulturu i međusobnu podršku”, dodale su članice tima Balkan Powerfrauen Österreich.
✨ Ulaz na događaj bio je besplatan, ali vrijednost iskustva – neprocjenjiva.
Ako i ti želiš biti dio ove pozitivne energije, pridruži se udruzi Balkan Powerfrauen Österreich, koja svakog mjeseca organizira radionice, izložbe, izlete i druženja s ciljem jačanja zajedništva i ženske solidarnosti.
📍 Više informacija potraži na Facebook stranici “Balkan Powerfrauen Österreich – Verein für Integration, Kultur und Recht”
Zajedno gradimo mostove – jer zajedno smo jače! 💪❤️
#BalkanPowerfrauen #Kroativ #KnjizevnoVece #BozicniSajam #ZajednoSlavimo #ZeneInspisuju #Zajednistvo #Austrija #Kultura #Inspiracija
Vijesti
Otpušten dok je bio bolestan – a uz pomoć AK otkrio da mu poslodavac duguje tisuće eura
Kada je 63-godišnji automehaničar iz okoline Tullna dobio otkaz dok je bio na bolovanju, mislio je da je sve završeno. No, kad je pogledao svoju završnu obračunsku isplatu, nešto mu nije bilo jasno – iznos nije odgovarao onome što je očekivao.
Zatražio je pomoć u područnoj kancelariji Austrijske radničke komore (AK) u Tullnu, i to se pokazalo kao ispravna odluka. Nakon detaljnog pravnog pregleda i razgovora s poslodavcem, AK je dokazao da radniku pripada još 7.600 eura koje mu poslodavac nije isplatio.
„Vrijedi pažljivo provjeriti svaku završnu obračunsku isplatu nakon prekida radnog odnosa. Mi u AK-u točno utvrđujemo što radnicima pripada i osiguravamo da to i dobiju“, poručio je Günter Kraft, voditelj AK podružnice u Tullnu.
