Austrija
Pronoza prometa za 10. srpnja u Hrvatskoj
IZVANREDNI PROMETNI DOGAĐAJI:
- prometna nesreća na autocesti A1 na 215+000 km na kolniku u smjeru Zagreba. Promet se vodi po dvije prometne trake uz ograničenje brzine od 60 km/h. Molimo korisnike za oprez.
- vozilo u kvaru na autocesti A1 u tunelu Mala Kapela na kolniku u smjeru Dubrovnika. Promet se vodi jednom prometnom trakom uz ograničenje brzine od 60 km/h. Molimo korisnike za oprez.
Vremenski uvjeti povoljni su za vožnju. Pojačan je promet na gradskim cestama, obilaznicama i pojedinim dionicama autocesta. Povremeni zastoji mogući su na dionicama gdje traju radovi.
Zbog radova zatvorene su ceste:
- DC1 u Vrlici (do 30. rujna);
- DC22 u Ulici Frana Supila u Križevcima (do 21. rujna);
- DC20 kroz naselje Đelekovec (do 22. srpnja);
- DC30 Ulica Stjepana Radića u Petrinji od raskrižja s Ulicom Otona Kučere do raskrižja s Ulicom Gromova (do 19. srpnja);
- DC36 Pokupsko-Letovanić između mjesta Hotnja i Orleković (do 11. srpnja) i preko Starog mosta u Sisku;
- DC44 u Buzetu (do 13. rujna);
- DC51 Nova Gradiška-Požega u mjestu Rešetari (do 19. srpnja 2025.);
- DC77 Žminj-Vodnjan između mjesta Svetvinčenat i Frlini (do 3. kolovoza);
- DC305 u Čabru (do 15. kolovoza);
- DC525 Pleternica-naselje Bilice (do 15. srpnja);
- DC678 u Belom Manastiru (do 15. kolovoza);
- ŽC3007 kod mosta Igrišće (urušavanje mosta). Obilazak je: Ulica Dugi Konec-Ulica Stubička Slatina-Mihanovićeva ulica-Gajeva ulica-Ulica Dugi Konec;
- ŽC6162 u Gornjoj Podstrani.
Zbog radova na županijskoj cesti ŽC6253 Solin-Klis vozi se uz privremenu regulaciju prometa.
Zbog održavanja 5. ORO Superslaloma „Memorijal Zvonko Mrzljak“ u nedjelju 21. srpnja, ulice Andrije Gredičaka i Milana Prpića u Oroslavju bit će zatvorene za promet od 7 do 19 sati.
A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
- do 10. srpnja od 20:00 do 04:00 sati, zbog prolaska izvanrednog prijevoza, zaustavlja se promet na 15 minuta u čvoru Zadar istok
- u travnju je u promet pušten čvor Podi između čvorova Šibenik i Vrpolje. Naplatna postaja u potpunosti je automatizirana (bez blagajnika) i cestarina na ovom izlazu može se platiti isključivo karticama te ENC uređajem
NAJAVA RADOVA:
- od 10. do 14. srpnja između 22:00 i 06:00 na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet na zagrebačkoj obilaznici (A3) u zoni radova kod odmorišta Zagreb na servisnom kolniku odmorišta, zbog prolaska izvanrednog prijevoza;
A3 Bregana-Lipovac
- na zagrebačkoj obilaznici u zoni čvora Zagreb zapad iz smjera Bregane i Maclja u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom prema Jankomirskom mostu, a iz smjera čvora Lučko u smjeru grada osiguran je vozni trak kao spoj na Jankomirski most;
- do 10. srpnja do 22:00 do 05:00 sati, zbog prolaska izvanrednog prijevoza, višekratno na 15 minuta se zaustavlja promet između čvorova Lužani i Slavonski Brod zapad
- do 14. kolovoza zbog građevinskih radova na odmorištu Zagreb sjever u smjeru Bregane vozi se servisnim kolnikom odmorišta uz privremenu regulaciju prometa. U 4. fazi rekonstrukcije odmorišta Zagreb (Plitvice) vozi se po dva traka preko postojećih odmorišta (oba smjera) te preko izgrađenih privremenih spojnih cesta. U slučaju incidentne situacije na odmorištu ili drugih potreba, omogućeno je puštanje prometa trasom autoceste kroz zonu radova, izuzev teretnim vozilima. Uspostava privremene regulacije prometa na kolniku u smjeru Bregane započinje nakon uspostavljene privremene regulacije prometa u smjeru Lipovca.
- do 1. kolovoza na odmorištima Stari Grabovac (sjever i jug) između čvorova Novska i Okučani zatvorene su parkirališne prometne površine, a korisnici autoceste i dalje mogu koristiti usluge benzinskih postaja i pripadajućih sadržaja;
A6 Rijeka-Zagreb
- do 24. srpnja od 23:30 do 04:30 ujutro na čvorovima Oštrovica i Kikovica na maksimalno 15 minuta prekidat će se promet zbog prolaska izvanrednih prijevoza;
- do 28. srpnja zbog radova između čvorova Vrbovsko i Ravna Gora, između 19.km i 21.+300 km, u smjeru Rijeke, vozi se po dva sužena traka uz ograničenje brzine od 80 km/h
- do 31. srpnja između 11.+200 km i 13.+600 km, na vijaduktu Zečeve Drage, vozi se dvosmjerno kolnikom u smjeru Zagreba (u smjeru Zagreba po dva sužena prometna traka, a u smjeru Rijeke jednim suženim prometnom trakom). Zona radova uključuje tunel Veliki Gložac (vozi se po dva prometna traka u smjeru RIjeke)
- do 15. rujna zatvoren je izlazni krak čvora Orehovica iz smjera Zagreba u smjeru Trsata (Rijeka). Obilazak: izlaz s autoceste A6 na čvor Čavle – ŽC5205 – DC3 – grad Rijeka; – izlaz s autoceste A7 na čvor Rijeka istok – DC404 – grad Rijeka
A7 Rupa-Rijeka
- do 15. rujna zbog radova u zoni čvora Orehovica vozi se jednim prometnim trakom iz smjera Krka prema Zagrebu i Rupi te iz smjera Rupe prema Zagrebu.
A8/A9 Istarski ipsilon
- zbog radova na kvarnerskoj strani tunela Učka zabranjen je promet vozilima širim od 3m na dionici čvor Veprinac-tunel Učka u oba smjera;
- između čvorova Lupoglav i Veprinac (A8), zbog izgradnje druge cijevi tunela Učka, vozi se uz privremenu regulaciju prometa.
DC1 i dionica brza cesta Solin-Klis
- do 30. rujna državnom cestom DC1 između Hrvaca i Vrlike zabrana je za sav promet (osim lokalnog stanovništva). Obilazak: Hrvace-Rumin-Vučipolje-Ježević-Vrlika;
- do 30. rujna zbog radova na DC1 u mjestima Brnaze i Vrlika preusmjerava se tranzitni promet s državne ceste DC1. Obilazni pravac za tranzitni promet: Klis Grlo–Muć–Drniš–Knin.
DC2 Vukovar – Ilok
- zbog oštećenja mosta Ilok (GP Ilok-GP Bačka Palanka) zabrana je prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 24 tone
Jadranska magistrala (DC8)
- vozi se uz privremenu regulaciju usporeno u zonama radova kod mjesta Rupa (do 15. srpnja)
NAJAVA RADOVA I DOGAĐAJA U PROMETU
- hodnja Hrvatske vojske na državnoj cesti DC1 Udbina-Knin:15. srpnja od 19:00 do 23:00 sata između Udbine i Ondića, 16. srpnja od 04:00 do 10:00 sati između Gračaca i Otrića i 17.srpnja od 08:15 do 10:00 sati Stara straža-Knin
KORISTAN SAVJET
U prometu je svakodnevno velik broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine te koriste zakonom propisanu zaštitnu opremu.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.