Hrvatska
PROJEKT GOOGLEA I HTZ-a: Hrvatska kultura dostupna je cijelom svijetu
Sjajne vijesti za kulturnu promociju Hrvatske. Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim brojem predmeta nematerijalne kulturne baštine na popisu UNESCO-a, a kroz suradnju Google Arts & Culture i Hrvatske turističke zajednice omogućen je online uvid u bogatu hrvatsku nematerijalnu baštinu koja je od sada dostupna na linku na hrvatskom i engleskom jeziku. U projektu sudjeluju i Muzej za umjetnost i obrt te Muzej Sinjske alke koji su tako postali dijelom više od 2000 kulturnih institucija iz 80 zemalja koje sudjeluju u projektu Google Arts & Culture.
„Ovo je prvi veliki i sveobuhvatni projekt Hrvatske turističke zajednice i Googlea koji na inovativan način promovira hrvatsku nematerijalnu baštinu. U sklopu ovog projekta globalnoj smo publici otkrili 25 hrvatskih nematerijalnih tradicija koje će, siguran sam, doprinijeti daljnjem pozicioniranju naše zemlje kao turističke destinacije bogate i raznolike ponude s naglaskom na našu kulturno povijesnu baštinu kojom se svi izrazito ponosimo“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, nadodavši kako je turistički proizvod kulture jedan od važnijih motiva dolaska turista u razdobljima pred i posezone.
Nematerijalna kulturna baština koja se odnosi na tradiciju ili žive izraze koji se prenose s jedne generacije na drugu ovim projektom Googlea i HTZ-a prikazana je kroz četiri sekcije, odnosno kroz poznavanje zanata, narodne pjesme i ples, svečanosti te hranu.
„2020. godina bila je izazovna za putnike širom svijeta. Vjerujemo da ćemo ovim projektom dodatno približiti bogatu tradiciju Hrvatske koja je već poznata po svojim prirodnim ljepotama i pitoresknim gradovima. Koristeći tehnologiju i inovativne tehnike pričanja priče, ovaj je projekt u suradnji i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice usmjeren na očuvanje i promociju odabranih aspekata nematerijalne kulturne baštine Hrvatske globalnoj publici. Ovo je ujedno i prva globalna prezentacija hrvatske nematerijalne baštine na platformi Google Arts & Culture”, izjavio je Amit Sood, direktor Google Arts and Culture.
Samo neki od primjera obuhvaćenih u projektu su izrada čipke od Agave, koja je prema predaji podrijetlom s Kanarskih otoka, a koju danas u Hrvatskoj izrađuju samo redovnice u benediktinskom samostanu u gradu Hvaru na istoimenom otoku, viteški turnir Sinjska alka, koji se održava svake godine u kolovozu na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 1715., kada je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu od 60.000 turskih vojnika, kao i tradicionalna tribunjska utrka magaraca, koja se održava svake godine prvog dana mjeseca kolovoza na kojoj pravo sudjelovanja imaju samo Tribunjci, a zadatak je optrčati otočnu jezgru mjesta.
U projektu je obuhvaćeno i Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, koje je jedinstveno po tome jer se izvodi u kolu ili u parovima gotovo isključivo bez ikakve glazbene pratnje, klapsko pjevanje, tradicionalno višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata koje je posvećeno ljubavi ili zajednici u kojoj pjevači žive, prezentirano je umijeće pripreme Zagorskih štrukli, slanog ili slatkog jela od tijesta nadjevenog sirom, najpoznatijeg specijaliteta Hrvatskog zagorja, a opisana je i narodna pjesma bećarac koja ima oblik dvostiha koji se sastoji od dva deseterca čije se zadnje riječi rimuju, a izvodi se u svatovima, ali i na svim drugim proslavama jer su tekstovi pjesama humoristični i vedri te brojni drugi primjeri.
R.P I htz.hr
Foto: croatia.hr
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login