Austrija
Prevare socijalnog osiguranja u fokusu policije: 72 posto osumnjičenih za prevaru socijalnih naknada nisu austrijski državljani
U Tirolu policija svake godine riješi oko 350 slučajeva prijevara socijalnog osiguranja. U to su uključeni i sudovi. Što se više kontrola provodi, to se više slučajeva otkriva. Štete su pozamašne, od 2017. samo u Tirolu šteta je bila preko pet milijuna eura.
Policija je 2017. godine osnovala Radnu skupinu za prijevare u socijalnoj sigurnosti (SOLBE). Njihov fokus je na prijevarama socijalnih naknada i socijalnih davanja. Stoga istražuje slučajeve u kojima se socijalna davanja nezakonito traže ili se socijalni doprinosi uskraćuju od države.
Nedavno je slučaj prijevare sa socijalnim naknadama izazvao pomutnju u Tirolu, u kojem je žena iz okruga Innsbruck-Land primala razne socijalne naknade u Austriji dok je živjela sa svojim partnerom u Švicarskoj i tamo radila puno radno vrijeme. Slučajevi prijevare u vezi sa socijalnim davanjima također se stalno vode pred regionalnim sudom u Innsbrucku. Nedavno, u petak, bilo je suđenje o naknadama za nezaposlene koje su očito krivo primljene.
Takvi slučajevi prijevare nisu manji zločini, već ponekad ozbiljna prijevara, rekao je državni upravitelj Radne skupine za prijevare socijalne sigurnosti (SOLBE) u policiji, Patrik Neurauter, u intervjuu za ORF Tirol. Prema riječima policijskog odvjetnika, zapriječena kazna je do tri godine zatvora.
Mnogo je ljudi koji zbog srama ne žele primati socijalu iako na nju imaju pravo. A ima i drugih za koje se čini da nemaju dvojbe oko iskorištavanja sustava u svoju korist, a na štetu opće javnosti. Radna grupa SOLBE stalno se suočava s tim. “Prag spriječenosti za počinjenje ovakvih kaznenih djela vrlo je nizak. Ako netko prima naknadu za nezaposlene, a ne prijavi da se vratio na posao, to je kazneno djelo”, kaže Neurauter.
Primanje minimalnog dohotka, naknade za nezaposlene, obiteljskog dodatka ili zdravstvenih beneficija od austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje birokratski je napor s mnogo administrativnih postupaka i obrazaca. Unatoč tome, policijska radna skupina za prijevare s beneficijama osnovana 2017. nastavila je otkrivati slučajeve teških prijevara. Riječ je, kažu u MUP-u, o nadzornim kaznenim djelima, što znači da što se više kontrola provodi, to će više biti razotkrivenih.
Iznos štete uzrokovane prijevarama socijalnog osiguranja ponekad je golem. Od 2017. u Tirolu je bilo više od pet milijuna eura, a prema podacima Ministarstva financija u cijeloj Austriji gotovo 90 milijuna eura. Sve više ovakvih slučajeva izlazi na vidjelo jer se kontrole provode sve intenzivnije. Iako tijela koja izdaju imaju ograničenja kada je u pitanju umrežavanje zbog zaštite podataka, zaposlenici se sada redovito obučavaju i senzibiliziraju, objasnio je Neurauter. “Ukoliko uočite nepravilnosti ili prijavitelji daju kontradiktorne podatke, možete se obratiti policiji. Ako postoje sumnjivi slučajevi, tada ćemo preuzeti istragu.” Ako postoji konkretna sumnja, obavijestit će se svi uključeni uredi za isplatu, a socijalne naknade će se zamrznuti ili ukinuti.
Ako postoje sumnjivi slučajevi ili ako su slučajevi posebno prijavljeni, stopa rješavanja je vrlo visoka, rekao je Neurauter. To je 100 posto. Prema podacima Ministarstva financija, 72 posto osumnjičenih za prevaru socijalnih naknada nisu austrijski državljani.
Ako se slučaj i otkrije, pokušat će se barem preko nadležnih organa i sudova povratiti nezakonito potraživani novac. Zaprijećena zatvorska kazna ovdje je svakako sredstvo pritiska. Dakle, novac se ne vraća uvijek u društveni sustav, ali često jest. Za sve one koji to stvarno zaslužuju.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
