Austrija
Prevare socijalnog osiguranja u fokusu policije: 72 posto osumnjičenih za prevaru socijalnih naknada nisu austrijski državljani
U Tirolu policija svake godine riješi oko 350 slučajeva prijevara socijalnog osiguranja. U to su uključeni i sudovi. Što se više kontrola provodi, to se više slučajeva otkriva. Štete su pozamašne, od 2017. samo u Tirolu šteta je bila preko pet milijuna eura.
Policija je 2017. godine osnovala Radnu skupinu za prijevare u socijalnoj sigurnosti (SOLBE). Njihov fokus je na prijevarama socijalnih naknada i socijalnih davanja. Stoga istražuje slučajeve u kojima se socijalna davanja nezakonito traže ili se socijalni doprinosi uskraćuju od države.
Nedavno je slučaj prijevare sa socijalnim naknadama izazvao pomutnju u Tirolu, u kojem je žena iz okruga Innsbruck-Land primala razne socijalne naknade u Austriji dok je živjela sa svojim partnerom u Švicarskoj i tamo radila puno radno vrijeme. Slučajevi prijevare u vezi sa socijalnim davanjima također se stalno vode pred regionalnim sudom u Innsbrucku. Nedavno, u petak, bilo je suđenje o naknadama za nezaposlene koje su očito krivo primljene.
Takvi slučajevi prijevare nisu manji zločini, već ponekad ozbiljna prijevara, rekao je državni upravitelj Radne skupine za prijevare socijalne sigurnosti (SOLBE) u policiji, Patrik Neurauter, u intervjuu za ORF Tirol. Prema riječima policijskog odvjetnika, zapriječena kazna je do tri godine zatvora.
Mnogo je ljudi koji zbog srama ne žele primati socijalu iako na nju imaju pravo. A ima i drugih za koje se čini da nemaju dvojbe oko iskorištavanja sustava u svoju korist, a na štetu opće javnosti. Radna grupa SOLBE stalno se suočava s tim. “Prag spriječenosti za počinjenje ovakvih kaznenih djela vrlo je nizak. Ako netko prima naknadu za nezaposlene, a ne prijavi da se vratio na posao, to je kazneno djelo”, kaže Neurauter.
Primanje minimalnog dohotka, naknade za nezaposlene, obiteljskog dodatka ili zdravstvenih beneficija od austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje birokratski je napor s mnogo administrativnih postupaka i obrazaca. Unatoč tome, policijska radna skupina za prijevare s beneficijama osnovana 2017. nastavila je otkrivati slučajeve teških prijevara. Riječ je, kažu u MUP-u, o nadzornim kaznenim djelima, što znači da što se više kontrola provodi, to će više biti razotkrivenih.
Iznos štete uzrokovane prijevarama socijalnog osiguranja ponekad je golem. Od 2017. u Tirolu je bilo više od pet milijuna eura, a prema podacima Ministarstva financija u cijeloj Austriji gotovo 90 milijuna eura. Sve više ovakvih slučajeva izlazi na vidjelo jer se kontrole provode sve intenzivnije. Iako tijela koja izdaju imaju ograničenja kada je u pitanju umrežavanje zbog zaštite podataka, zaposlenici se sada redovito obučavaju i senzibiliziraju, objasnio je Neurauter. “Ukoliko uočite nepravilnosti ili prijavitelji daju kontradiktorne podatke, možete se obratiti policiji. Ako postoje sumnjivi slučajevi, tada ćemo preuzeti istragu.” Ako postoji konkretna sumnja, obavijestit će se svi uključeni uredi za isplatu, a socijalne naknade će se zamrznuti ili ukinuti.
Ako postoje sumnjivi slučajevi ili ako su slučajevi posebno prijavljeni, stopa rješavanja je vrlo visoka, rekao je Neurauter. To je 100 posto. Prema podacima Ministarstva financija, 72 posto osumnjičenih za prevaru socijalnih naknada nisu austrijski državljani.
Ako se slučaj i otkrije, pokušat će se barem preko nadležnih organa i sudova povratiti nezakonito potraživani novac. Zaprijećena zatvorska kazna ovdje je svakako sredstvo pritiska. Dakle, novac se ne vraća uvijek u društveni sustav, ali često jest. Za sve one koji to stvarno zaslužuju.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
