Hrvatska
PREDIZBORNO SUČELJAVANJE: Predstava bez pravog sadržaja
Dugo očekivano predizborno sučeljavanje predstavnika najjačih političkih stranaka u Hrvatskoj svelo se na isprazno nadmudrivanja učenika koji ne zna puno bez šalabahtera i bahatog učitelja koji je unaprijed pretpostavio da će biti nadmoćan svom učeniku odnosno političkom oponentu. I uistinu, dugo je Bernardić izbjegavao predizborno sučeljavanje s Plenkovićem, a kad je konačno pristao na sraz, nadmašio je i vlastita očekivanja. Gotovo svi, pa i oni iz njegovih najbližih krugova, nisu očekivali da će ipak solidno “parirati” retorički puno boljem i jačem Plenkoviću. Građani koji podržavaju lijevi blok, možda i nisu puno očekivali od Bernardića, ali su zato glasači HDZ-a očekivali puno više od Plenkovića, koji je u nekoliko navrata naivno (zaslijepljen svojom bahatošću) propustio poentirati na jako lošim argumentima svog političkog protivnika Bernardića. Glasači HDZ-a očekivali su da će Plenković neizmjerno lako izaći na kraj s Bernardićem, ali ispostavit će se, unatoč tome što je bio puno korektniji, Plenković ipak nije nadmoćno porazio Bernardića u ovom prvom političkom sučeljavanju. Ili bar nije onoliko koliko su to njegovi birači očekivali. Ono što je počesto iritiralo je bila i Plenkovićeva nadmenost, narcisoidnost i umišljenost, pogotovo u glorificiranju briselskih dužnosnika, prema kojim, ruku na srce, hrvatska desnica i ne gaji previše simpatija. To je u očima neutralnih promatrača priskrbilo Bernardiću i koju simpatiju više.
Opći dojam nakon prvog sučeljavanja je da se predsjednik SDP-a Bernardić skrivao iza papira i grafova, koje u nekom trenutku nije znao ni pravilno protumačiti, dok se Plenković skrivao iza svoje bahatosti, pa je na kraju pravi politički sadržaj, onaj koji je zbilja važan za hrvatske građane – izostao. Ni jedan od njih se nije dotakao pravog problema koji slijedi od jeseni, velike ekonomske recesije koja će neminovno uslijediti, ali i velike “rupe” koju će u proračunu ostaviti iznimno loša turistička sezona od koje Hrvatska uvelike ovisi. Gotovo čitav sraz se sveo na međusobna optuživanja iz kojih je samo bilo jasno da obje stranke imaju ogromnih problema s korupcijom i nedostatkom “čistog”, ali i politički obrazovanog kadra.
Ni Bernardić, kao izazivač i pretendent na mjesto premijera, ni Plenković, koji je tu funkciju već obavljao nisu se pretjerano iskazali u sinoćnjem nastupu. Pomalo je smiješno bilo gledati “lidera oporbe” kako prebire po već pripremljenim listovima iz kojih nažalost nije ni dovoljno dobro naučio ono što bi trebao iščitati i zamjeriti Plenkoviću i HDZ-u. No i takav Bernardić nekoliko je puta uspio iz takta izbaciti Plenkovića, koji je se ipak trudio ostati pribran. Potonji pak, u veličanju svojih briselskih kolega nerijetko zaboravlja kako on ipak predstavlja Hrvatsku i njene građane, čiji se interesi ne poklapaju često i s interesima same Unije, koju Plenki, kako mu tepaju – neizmjerno voli. Plenković je vješto retorički (u nedostatku stvarnih argumenata) ignorirao i neke izrazito valjane argumente Bernardića o tome da Hrvatska posljednjih godina kaska za svojim susjedima po pitanju ekonomije i ekonomskih sloboda. To je neosporna činjenica, kao što je i činjenica da je za to jednako kriva i katastrofalna Vlada SDP-a koja je u razdoblju od 2011.-2016. napravila neke sulude poteze koje građani i dan danas plaćaju.
U prvom sučeljavanju smo jako puno slušali o međusobnim optužbama za korupciju, o međusobnim optužbama za lošu ekonomsku poziciju Hrvatske, o optužbama za loše stanje u pravosuđu, o Titu i Tuđmanu (izjava Bernardića o Titu, i odobravanje iste od dijela njegovih stranačkih kolega zorno pokazuje da se ta stranka ideološki nije distancirala od komunizma), Dodiku i Komšiću i o mnogim drugim stvarima. No zato, o reformama i reformskim rješenjima – jako malo, gotovo nikako. Ni jedan ni drugi nisu bili pričljivi o tome kako se misle boriti protiv korupcije i koja moguća rješenja za Hrvatsku imaju. Nije se govorilo ni o tome kako će se namaknuti i osigurati novac za silne želje i pusta obećanja koje su sinoć, ali i tijekom kampanje proteklih tjedana – poslali hrvatskim građanima. Ni jedan ni drugi, osim obećanja – nisu ponudili ni jedno rješenje. Rješenja nisu pusta obećanja ni nova zaduživanja hrvatskih građana, rješenja nisu ni Tito ni Bruxelles, rješenja nisu ni SDP ni HDZ (bar ne ovakvi). Pokazali su to i Plenković i Bernardić. Ne samo sinoć. Nego i proteklih godina.
Pobjednika sinoćnjeg sučeljavanja nema, ali slaviti mogu u stranci Možemo, jer Bernardić nije uvjerio ni jednog istinskog lijevog birača da mu je stalo do socijaldemokracije, a slaviti mogu i u Domovinskom pokretu i u Mostu, jer Plenković nije pokazao ništa čime bi privukao desne birače koje je već prethodno nekoliko puta i razočarao. Zato HDZ u anketama stoji lošije nego ikad. Sinoćnje sučeljavanje nam je pokazalo, da ni Plenković ni Bernardić nisu dio rješenja, nego su oni dio problema – kojeg Hrvatska mora riješiti.
* stavovi izneseni u kolumni ne odražavaju nužno stavove uredništva i portala kroativ.hr, nego su isključivo stav autora ovog teksta.
Robert Pandža
Foto: kroativ.at
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
You must be logged in to post a comment Login