Hrvatska
PREDIZBORNO SUČELJAVANJE: Predstava bez pravog sadržaja
Dugo očekivano predizborno sučeljavanje predstavnika najjačih političkih stranaka u Hrvatskoj svelo se na isprazno nadmudrivanja učenika koji ne zna puno bez šalabahtera i bahatog učitelja koji je unaprijed pretpostavio da će biti nadmoćan svom učeniku odnosno političkom oponentu. I uistinu, dugo je Bernardić izbjegavao predizborno sučeljavanje s Plenkovićem, a kad je konačno pristao na sraz, nadmašio je i vlastita očekivanja. Gotovo svi, pa i oni iz njegovih najbližih krugova, nisu očekivali da će ipak solidno “parirati” retorički puno boljem i jačem Plenkoviću. Građani koji podržavaju lijevi blok, možda i nisu puno očekivali od Bernardića, ali su zato glasači HDZ-a očekivali puno više od Plenkovića, koji je u nekoliko navrata naivno (zaslijepljen svojom bahatošću) propustio poentirati na jako lošim argumentima svog političkog protivnika Bernardića. Glasači HDZ-a očekivali su da će Plenković neizmjerno lako izaći na kraj s Bernardićem, ali ispostavit će se, unatoč tome što je bio puno korektniji, Plenković ipak nije nadmoćno porazio Bernardića u ovom prvom političkom sučeljavanju. Ili bar nije onoliko koliko su to njegovi birači očekivali. Ono što je počesto iritiralo je bila i Plenkovićeva nadmenost, narcisoidnost i umišljenost, pogotovo u glorificiranju briselskih dužnosnika, prema kojim, ruku na srce, hrvatska desnica i ne gaji previše simpatija. To je u očima neutralnih promatrača priskrbilo Bernardiću i koju simpatiju više.
Opći dojam nakon prvog sučeljavanja je da se predsjednik SDP-a Bernardić skrivao iza papira i grafova, koje u nekom trenutku nije znao ni pravilno protumačiti, dok se Plenković skrivao iza svoje bahatosti, pa je na kraju pravi politički sadržaj, onaj koji je zbilja važan za hrvatske građane – izostao. Ni jedan od njih se nije dotakao pravog problema koji slijedi od jeseni, velike ekonomske recesije koja će neminovno uslijediti, ali i velike “rupe” koju će u proračunu ostaviti iznimno loša turistička sezona od koje Hrvatska uvelike ovisi. Gotovo čitav sraz se sveo na međusobna optuživanja iz kojih je samo bilo jasno da obje stranke imaju ogromnih problema s korupcijom i nedostatkom “čistog”, ali i politički obrazovanog kadra.
Ni Bernardić, kao izazivač i pretendent na mjesto premijera, ni Plenković, koji je tu funkciju već obavljao nisu se pretjerano iskazali u sinoćnjem nastupu. Pomalo je smiješno bilo gledati “lidera oporbe” kako prebire po već pripremljenim listovima iz kojih nažalost nije ni dovoljno dobro naučio ono što bi trebao iščitati i zamjeriti Plenkoviću i HDZ-u. No i takav Bernardić nekoliko je puta uspio iz takta izbaciti Plenkovića, koji je se ipak trudio ostati pribran. Potonji pak, u veličanju svojih briselskih kolega nerijetko zaboravlja kako on ipak predstavlja Hrvatsku i njene građane, čiji se interesi ne poklapaju često i s interesima same Unije, koju Plenki, kako mu tepaju – neizmjerno voli. Plenković je vješto retorički (u nedostatku stvarnih argumenata) ignorirao i neke izrazito valjane argumente Bernardića o tome da Hrvatska posljednjih godina kaska za svojim susjedima po pitanju ekonomije i ekonomskih sloboda. To je neosporna činjenica, kao što je i činjenica da je za to jednako kriva i katastrofalna Vlada SDP-a koja je u razdoblju od 2011.-2016. napravila neke sulude poteze koje građani i dan danas plaćaju.
U prvom sučeljavanju smo jako puno slušali o međusobnim optužbama za korupciju, o međusobnim optužbama za lošu ekonomsku poziciju Hrvatske, o optužbama za loše stanje u pravosuđu, o Titu i Tuđmanu (izjava Bernardića o Titu, i odobravanje iste od dijela njegovih stranačkih kolega zorno pokazuje da se ta stranka ideološki nije distancirala od komunizma), Dodiku i Komšiću i o mnogim drugim stvarima. No zato, o reformama i reformskim rješenjima – jako malo, gotovo nikako. Ni jedan ni drugi nisu bili pričljivi o tome kako se misle boriti protiv korupcije i koja moguća rješenja za Hrvatsku imaju. Nije se govorilo ni o tome kako će se namaknuti i osigurati novac za silne želje i pusta obećanja koje su sinoć, ali i tijekom kampanje proteklih tjedana – poslali hrvatskim građanima. Ni jedan ni drugi, osim obećanja – nisu ponudili ni jedno rješenje. Rješenja nisu pusta obećanja ni nova zaduživanja hrvatskih građana, rješenja nisu ni Tito ni Bruxelles, rješenja nisu ni SDP ni HDZ (bar ne ovakvi). Pokazali su to i Plenković i Bernardić. Ne samo sinoć. Nego i proteklih godina.
Pobjednika sinoćnjeg sučeljavanja nema, ali slaviti mogu u stranci Možemo, jer Bernardić nije uvjerio ni jednog istinskog lijevog birača da mu je stalo do socijaldemokracije, a slaviti mogu i u Domovinskom pokretu i u Mostu, jer Plenković nije pokazao ništa čime bi privukao desne birače koje je već prethodno nekoliko puta i razočarao. Zato HDZ u anketama stoji lošije nego ikad. Sinoćnje sučeljavanje nam je pokazalo, da ni Plenković ni Bernardić nisu dio rješenja, nego su oni dio problema – kojeg Hrvatska mora riješiti.
* stavovi izneseni u kolumni ne odražavaju nužno stavove uredništva i portala kroativ.hr, nego su isključivo stav autora ovog teksta.
Robert Pandža
Foto: kroativ.at
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login