Ekonomija
Poznata tvrtka ulaže 40 milijuna eura u tvornicu u Hrvatskoj, otvaraju 200 radnih mjesta
Nakon plasmana 44,5 milijuna eura nastavljamo ulaganja u prehrambenu industriju Hrvatske.
Osnivač i glavni izvršni direktor MHP-a Yuriy Kosyuk i predstavnici kompanije na sastanku održanom u Banskim dvorima predstavnicima Vlade i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću predstavili su investicije tvrtke u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 44,5 milijuna eura te potvrdili zainteresiranost za nastavak investicija u podizanje kapaciteta domaće poljoprivrede i prehrambene industrije te jačanje održivosti proizvodnje hrane u Hrvatskoj.
”Ukrajina i Hrvatska imaju ratno iskustvo, hrvatski narod podržava i pomaže Ukrajince u ratu protiv ruske agresije i Ukrajinci su zahvalni na tome. Ukrajinski i hrvatski narod dijele iste vrijednosti, zato je MHP kao tvrtka ukrajinskog duha i međunarodnih razmjera investirala i želi nastaviti investirati u Hrvatsku”, izjavio je Yuriy Kosyuk, osnivač i glavni izvršni direktor MHP-a.
MHP u Hrvatskoj nastavlja s investicijama. Ove je godine tvrtka preuzela Toni, jednu od vodećih domaćih tvrtki u području otkupa, sušenja i skladištenja žitarica te je pokrenula projekt izgradnje potpuno nove tvornice za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce. Tvornica, kojom će upravljati nova tvrtka MHP Pet Food osnovana u Hrvatskoj, počet će s radom 2026. godine, a otvorit će 200 novih radnih mjesta. Vrijednost ukupne investicije u tvornicu je 40 milijuna eura.
Proizvodni pogon će biti smješten u blizini Zagreba, nedaleko od postojećih pogona u vlasništvu Perutnine Ptuj koji će osiguravati kvalitetnu sirovinu za preradu. MHP u prvoj fazi planira proizvoditi 20.000 tona mokre hrane za ljubimce, a nakon toga povećati kapacitet na 35.000 tona godišnje od 2028. godine. Ovaj pogon bit će prvi takav pogon za proizvodnju mokre hrane za ljubimce u Hrvatskoj, a bit će opremljen najmodernijom tehnologijom s visokom razinom automatizacije i najvišim standardima kvalitete. Ovaj proizvodni pogon je važan novi korak u vertikalnoj integraciji MHP-ove proizvodnje, a MHP u segmentu proizvodnje mokre hrane za kućne ljubimce vidi veliku mogućnost za razvoj poslovanja na globalnoj razini.
MHP u Hrvatskoj razvija projekt proizvodnje piletine na području Siska, koji ima potencijal gospodarski potaknuti to područje zemlje i povećati domaće izvozne kapacitete. Prema iskustvu MHP-a, takvi projekti značajno doprinose pozitivnim promjenama u gospodarskom krajoliku regije u kojoj se razvijaju.
MHP je međunarodna kompanija u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, koja proizvodi prehrambene proizvode.
Od 2019. godine, kada je ušla na domaće tržište, u Hrvatsku je uložila ukupno 44,5 milijuna eura stekavši vlasništvo u Perutnini Ptuj i PP Pipo Čakovec.
Tvrtka djeluje u poljoprivredi, proizvodnji hrane i maloprodaji, s proizvodnim pogonima u Ukrajini i na Balkanu, kao i podružnicama u Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, UAE, Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama EU-a.
MHP zapošljava više od 32.000 ljudi u Ukrajini i inozemstvu i rangiran je među 10 najboljih poslodavaca u Ukrajini, prema Forbesu Ukrajina. MHP izvozi svoje proizvode u više od 70 zemalja svijeta. Tvrtka upravlja s 360.000 hektara zemljišta u 12 regija u Ukrajini. MHP je najveći porezni obveznik u poljoprivrednom sektoru Ukrajine i jedan od 5 najvećih investitora u zemlji.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
