Austrija
Potrošačka košarica u Austriji u posljednje dvije godine poskupila 43 posto
Poskupljenja su cjenovni šok za potrošače, jer u usporedbi s 2021. poskupljenja su sada alarmantna: prema AK monitoru cijena, košarica je u dvije godine u prosjeku poskupjela za oko 43 posto.
Jeftina hrana i sredstva za čišćenje u rujnu koštaju u prosjeku oko osam posto više nego prije godinu dana. Osobito je primjetan rast cijena pojedinih roba, pokazuje aktualni AK monitor cijena 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam supermarketa i diskonta.
U rujnu 2022. košarica s najjeftinijim proizvodima koštala je u prosjeku 68,10 eura, a u rujnu 2023. cijena je porasla na prosječnih 73,30 eura (plus 7,6 posto). Mnoga jeftina hrana i proizvodi za čišćenje još uvijek su primjetno skupi za potrošače.
Usporedba inflacije s rujnom 2021. ekstremna je za sve proizvode. Suncokretovo ulje opet košta oko 24 posto manje, no u odnosu na rujan 2021. potrošači i dalje plaćaju oko 101 posto više. Cijena pšeničnog brašna jednostavnog za korištenje porasla je za nevjerojatnih 113 posto između 2021. i 2023. godine. Kod penna tjestenine to je 90 posto više, kod krumpira 80 posto, a kod paste za zube 71 posto više nego prije dvije godine.
Od 4. do 7. rujna u sedam supermarketa i diskonta u Beču (Billa, Billa Plus, Spar, Interspar, Hofer, Penny i Lidl) ispitano je 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje. Za proizvode, AK je odabrao najjeftiniju dostupnu ponudu (tj. onu s niskom osnovnom cijenom). Promocije se uzimaju u obzir, ali ne i kupovne kartice ili cijene skupnih popusta.
Monitor cijena AK možete pronaći na wien.arbeiterkammer.at/preismonitor.
Austrija
Snijeg zadaje probleme u Austriji, blokirane prve ceste
U nedjelju su prve ceste u zapadnoj Austriji morale biti zatvorene zbog obilnih snježnih padalina. Pogođena je i autocesta Brenner.
Početak zime u nedjelju će u dijelovima zemlje izazvati prometni kaos. U poslijepodnevnim satima, zbog obilnih snježnih padalina, nekoliko ulica u Tirolu i Salzburgu moralo je biti zatvoreno zbog radova čišćenja, javlja ÖAMTC. Između ostalog, zahvaćena je i brennerska autocesta (A13) u smjeru Brennera.
Zbog otežanih uvjeta za vožnju trenutno su zastoji i zastoji ispred snježnih branika na još nekoliko pravaca. Trenutno je u dvije savezne države nametnuto oko 15 zahtjeva za lance za snijeg.
No, blagdanski promet pred božićne blagdane ne miruje ni u nedjelju. Prema ÖAMTC-u, morate čekati sat i pol više na Tauernautobahnu (A10) zbog gradilišta tunela između Gollinga i Wwerfena.
U većem dijelu dana očekuju se obilne snježne padaline. Najviša razina upozorenja, ljubičasta, vrijedi oko Arlberga i Ausserferna. Kako izvješćuje Državni centar za upozorenja Vorarlberga, u nekim regijama može pasti i do jedan metar snijega.
Na temelju trenutne vremenske prognoze, očekuje se da će stupanj upozorenja na lavine biti podignut na stupanj 4 kasnije danas. “Jak vjetar dodatno pogoršava situaciju jer može uzrokovati nanose”, upozoravaju vlasti.
Austrija
Austrijanka osvojila dio najvećeg lutrijskog dobitka na svijetu
Glavni dobitak na najvećoj svjetskoj lutriji osvojio je 61-godišnjak iz Beča. Ali dobit će “samo” dvadeseti dio toga.
Od 1812. godine “El Gordo” je sastavni dio božićnih praznika u Španjolskoj. U izvlačenju 22. prosinca 2024. bit će isplaćeno nevjerojatnih 2,7 milijardi eura u sklopu najveće svjetske lutrije.
Glavni dobitak iznosi četiri milijuna eura, a posebnost izvlačenja su brojne dodatne nagrade i velika mogućnost podjele ždrijeba. Petice, desetice ili pedesetice mogu se igrati u obiteljima, grupama prijatelja ili igračkim grupama.
U svečanom izvlačenju u nedjelju, koje su pratili milijuni ljudi, sretan broj bio je 72480. Diljem zemlje danas Španjolci do kasno u noć slave svoje dobitke. No, slavit će se i u Austriji.
Kako javlja online kladionica Lottoland, 61-godišnja Bečanka je putem platforme odigrala lutriju. Osigurala je dvadeseti dio listića broj 72480 online i sada se može veseliti 200.000 eura.
“Jako smo sretni zbog pobjednika iz Beča, koji je sada postao poseban dio ove jedinstvene tradicije. ‘El Gordo’ predstavlja nadu i radost – a ova pobjeda pokazuje da se snovi mogu ostvariti, bez obzira gdje se nalazite,” objašnjava Laura Pearson, potpredsjednica globalnih korporativnih poslova u Lottolandu.
Sljedeća prilika dolazi u siječnju, kada se izvlači “El Niño” u Španjolskoj. Princip dobitka je sličan, ali su iznosi dobitaka manji.
Austrija
U Austriji ponovno rastu ideju o ograničavanju brzine na 100 km/h
I dok se šuška o ukidanju klimatskih mjera zbog manjka proračuna, predsjednik Fiskalnog vijeća u raspravu iznosi alternativni prijedlog.
Zahtjev je to o kojemu se nedavno mnogo raspravljalo u ekološkom pokretu: usporiti brzinu vozača na autocesti. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt sada preuzima ideju – i sada poziva vladine pregovarače da je stvarno provedu.
“Koalicijski pregovarači stvarno bi trebali preskočiti svoju sjenu”, napisao je Badelt u četvrtak na usluzi kratkih poruka X (bivši Twitter). Ovdje se ne misli na raspravu o porezu na bogatstvo ili kako bi se drugačije mogao državni dug staviti pod kontrolu, već na smanjenje brzine za vozače.
Ovo je razumna mjera s obzirom na klimatske promjene: “Ograničenje brzine od 100 km/h na autocestama donijelo bi onoliko uštede CO2 koliko bi se postiglo promicanjem obnove zgrada i grijanja”, nastavlja ekonomski istraživač.
A brojke zapravo pokazuju puno potencijala. Stručnjaci su izračunali da bi jednostavno smanjenje ograničenja brzine sa 130 km/h na 100 km/h na autocestama u zemlji uštedjelo do 850.000 tona CO2 godišnje.
Veza je jednostavna: što se vozilo brže kreće, veći je otpor zraka, a time i potrošnja goriva. Pri brzini od 130 km/h prosječni automobil troši oko 30 posto više goriva nego pri 100 km/h. To se izravno odražava na emisiju CO2. “Dakle, postoji ogroman potencijal uštede”, rekao je Badelt.
Vrijeme izgubljeno vožnjom brzinom od 100 km/h bilo bi podnošljivo. Na ruti od 100 kilometara razlika između 130 i 100 km/h u slobodnoj vožnji je oko 13 minuta. U praksi je razlika obično još manja zbog prometnih, gradilišnih i drugih ograničenja.
„Smanjenje brzine bila bi jedna od najisplativijih mjera zaštite klime od svih“, naglašava Austrijski transportni klub (VCÖ). U usporedbi sa složenim tehničkim rješenjima ili programima financiranja, mogao bi biti učinkovit gotovo odmah – i bez značajnih troškova provedbe.
