Ekonomija
Posljedice lockdowna: Veliki gospodarski pad Austrije u četvrtom kvartalu
U razdoblju od listopada do prosinca prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je snažan pad koji odudara od europskog prosjeka. Zbog pandemije koronavirusa Austriji ekonomski ne ide baš najbolje.
Sasvim je jasno da su tome doprinijeli lockdowni i ograničenja putovanja. Najviše je pogođena grana turizma. Međutim, ono što iznenađuje je razmjer recesije. Pogotovo ako se napravi usporedba s ostalim državama članicama EU. To je najbolje pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata za četvrti kvartal prošle godine.
Podaci Eurostata pokazuju da je austrijsko gospodarstvo u razdoblju od listopada do prosinca zabilježilo minus od 4,3 posto, što predstavlja najveći pad u EU u odnosu na treći kvartal. Pri tome, treba imati u vidu da se ovdje radi o preliminarni podacima koje je objavio Zavod za statistiku. Nedostaju podaci pojedinih država članica, ali bez obzira na to, stvari su više nego zabrinjavajuće.
Recesija ne jenjava
Institut za gospodarska istraživanja i u sljedećem kvartalu računa na daljnji pad BDP-a. Glavni uzrok tomu su negativne tendencije u gospodarskoj grani turizma. Pad u tom sektoru je skoro duplo veći u usporedbi s europskim prosjekom. Iako službeni podaci govore za sebe, ministar financija Gernot Blümel je u utorak govorio o manjem gospodarskom padu u odnosu na druge zemlje s jakim turizmom.
“To pokazuje da su naše mjere pomoći dale rezultat“, izjavio je Blumel.
Glasnogovornik za gospodarstvo SPÖ-a Christoph Matznetter oštro je kritizirao Vladu povodom najnovijih pokazatelja. „ÖVP i Zeleni ne drže stvari pod kontrolom. Eklatantno loše rukovođenje korona krizom je dovelo do toga da Austrija ima najveći broj preminulih i zaraženih te katastrofalne gospodarske pokazatelje“, kazao je Matznetter.
Porazni podaci za turizam
Mnogi ekonomisti ne vjeruju da je loše stanje u sektoru turizma jedini razlog za gospodarski pad. Nadalje, neki navode da udio u lošim gospodarskim pokazateljima imaju i grane koje ovise o turizmu, primjerice industrija sporta. Pored toga, neki stručnjaci skeptično gledaju i na instrument modela skraćenog radnog vremena. Visoka državna izdavanja bi mogla nepotrebno dovesti do većeg smanjenja radnog vremena. Skeptični su i prema još nekim državnim potporama. Međutim, ono što ovdje nedostaje su studije koje bi osigurale bolji uvid u posljedice pojedinih instrumenata državne potpore.
Predstavnici Vlade pokušali su u utorak skrenuti pozornost na mjere koji bi imale za cilj poboljšanje ekonomske aktivnosti. Ublažavanje mjera zatvaranja koja su javnosti priopćena u ponedjeljak Blümel smatra važnim za gospodarski razvoj zemlje. Uz to, još je jednom apelirao na stanovništvo da se u vidu pojave novih sojeva virusa nastavlja pridržavati epidemiološki propisanih pravila.
- U Austriji novi troškovi za vozače u 2025. godini, postaju li automobili luskuz
- Austrija: Povrat poreza od 750 eura uz samo nekoliko klikova
- ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
- Billa povlači ovaj proizvod s polica zbog mogućih rizika
- Umirovljenica u Austriji lažnim policajcima dala nakit u vrijednosti od 2 milijuna eura
Ekonomija
ECB smanjuje ključne kamatne stope, krediti postaju jeftiniji
Kako je u četvrtak objavila Europska središnja banka, ključne kamatne stope ponovno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova.
Europska središnja banka (ECB) približila se svom cilju stabilnih cijena i značajno je smanjila ključne kamatne stope od lipnja. Sada je najavljeno daljnje snižavanje kamatne stope i smanjena je ključna kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na tri posto.
U lipnju je ECB pokrenuo zaokret u kamatama: nakon gotovo devet mjeseci na rekordno visokoj razini, s obzirom na pad inflacije, snizio je referentnu pasivnu kamatnu stopu koju banke dobivaju za parkirana sredstva za 0,25 postotnih bodova na 3,75 posto.
Ova kamatna stopa je relevantna za štediše jer se banke njome rukovode – te padajuće pasivne kamate prebacuju na klijente u obliku nižih dnevnih i oročenih kamata. Kamatna stopa po kojoj poslovne banke mogu dobiti svježi novac od ECB-a (“glavna stopa refinanciranja”) također je pala.
Njihov glavni cilj su stabilne cijene, a time i stabilna valuta u eurozoni. ECB smatra da je to postignuto kada inflacija dosegne dva posto u srednjem roku – što je dovoljno daleko od nule. Trajno niske cijene smatraju se rizikom za gospodarstvo: tvrtke i potrošači mogli bi odgoditi ulaganja u očekivanju da će stvari uskoro postati još jeftinije. Ali čak i ako cijene porastu previše, to je otrovno za gospodarstvo: potrošači tada gube kupovnu moć.
S obzirom na stopu inflacije u europodručju koja je u rujnu pala na 1,7 posto, već su se čuli glasovi upozorenja da bi ECB mogao zaostati za ciljanom inflacijom. Istodobno se povećala zabrinutost zbog slabljenja gospodarstva u valutnom području.
Tko ima koristi od nižih kamata?
Krediti su sve pristupačniji, što znači da tvrtke mogu lakše investirati, a fizičke osobe mogu jeftinije doći do novca od banke.
Što smanjenje kamata znači za štediše?
Štediše se moraju pripremiti za pad kamatnih stopa u svojoj banci i niže povrate na police životnog osiguranja, na primjer. S prosječnih 1,62 posto, kamate na dnevne novčane ponude dostupne diljem zemlje dosegnule su najnižu razinu u više od godinu dana, prema usporednom portalu Verivox. Četvrtina od približno 800 analiziranih banaka i štedionica ima 0,25 posto ili manje za novac preko noći.
Ekonomija
Danas počinju isplate plaće 1500 radnika austrijskog diva u stečaju
Državni stečajni fond (IEF) danas počinje isplaćivati zaostale plaće za 1500 zaposlenika Kika/Leinera i zaposlenika u ugostiteljskim objektima lanca namještaja.
Neisplaćena plaća za studeni uključujući proporcionalni božićni bonus bit će prebačena na račune “najkasnije početkom sljedećeg tjedna”, objavio je IEF u današnjem priopćenju za javnost. Isplate bi se trebale “izvršiti u najkraćem mogućem roku”.
U slučaju stečaja gornjoaustrijskog proizvođača motocikala KTM-a, stečajni fond još nije primio nijednu prijavu od tri nesolventne tvrtke KTM-a. S obzirom na val stečajeva, proteklih dana pojavilo se nekoliko medijskih nagađanja o financijskom stanju IEF-a.
Uprava IEF-a naglasila je da je fond za kompenzaciju u slučaju nesolventnosti “trenutačno dovoljno opskrbljen s oko 400 milijuna eura”. Nijedan zaposlenik koji je pogođen stečajem ne mora “brinuti o financijskom podmirenju nenaplaćenih potraživanja”.
Stečajni upravitelj insolventnog lanca namještaja Kika/Leiner Volker Leitner ne želi javno komentirati depozite klijenata jer stečajni postupci nisu javni.
Leitner je nedavno pismom obavijestio sve pogođene kupce o sljedećim koracima. Kako prenose mediji, riječ je o 10.000 do 20.000 kapara, primjerice za kuhinje i trosjede.
Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
