Vijesti
Podzemna linija U6 “izvan kontrole”, na toj trasi sve više kriminala – ÖVP zahtijeva hitnu akciju!
Sve više postaja duž rute smatra se žarišnim točkama – kriminal i nasilje su u porastu. Bečki ÖVP sada vrši pritisak da se to riješi.
Kotari (Bezirk) duž U6 doživljavaju stalni porast incidenata koji sve više uznemiruju stanovnike i putnike. Martina Hammerer – potpredsjednica ženske udruge u Mariahilf – opisuje situaciju u intervjuu za “Heute” kao zabrinjavajuću: “Ogroman sigurnosni problem duž linije podzemne željeznice U6 potaknuo nas je da posebno ukažemo na pojedinačna sigurnosna žarišta i potaknemo individualna rješenja.” Stanice Floridsdorf, a posebno Gumpendorfer Straße smatraju se problematičnim područjima.
Situacija je također napeta u 23. kotaru: “Na stanicama kao što su Alterlaa ili stanica ekspresnih željeznica Liesinger Platz vlada velika neizvjesnost i nesigurnost”, objašnjava Patrick Gasselich, zamjenik načelnika kotara Liesing. Političari ÖVP-a već duže vrijeme traže sveobuhvatni sigurnosni paket koji bi sada konačno trebao biti implementiran.
U 6. kotaru zločini povezani s drogom porasli su za gotovo 72,8 posto od 2022. do 2023., a broj zločina porastao je s 276 na 477. Jedmayerov centar za savjetovanje o drogama na U6 Gumpendorfer Straße posebno je važna polazna točka za brzo rastuću drogu i povezani kriminal.
Martina Hammerer opisala je svoje osobno iskustvo kao rezident za “Heute”. Vaša djeca svaki dan moraju ići u školu linijom U6 i redovito prolaze kroz problematičnu stanicu Gumpendorfer Straße. Kao majka, uvijek ima osjećaj nelagode. Nisu rijetki slučajevi vrijeđanja u prolazu i vidljivog dilanja droge – čak i među djecom. Političarka ÖVP-a posebno problematičnim smatra što se u neposrednoj blizini nalaze vrtići i škole.
Središnji zahtjev političara je uvođenje zabrane alkohola na stanicama Gumpendorfer Straße i Floridsdorf, slično onome što je već uspješno provedeno na Praterstern. Prema Hammerer, dvije trećine žena u Pratersternu izjavile su da se osjećaju sigurnije ubrzo nakon uvođenja. Bečka Narodna stranka za to se zalaže od 2018., no do danas se ništa nije dogodilo, osudila je Hammerer. Ova bi se mjera mogla brzo provesti i bila bi troškovno neutralna jer je za nju odgovoran grad.
Osim toga, političari se zalažu za uvođenje policijskih zaštitnih zona koje su u nadležnosti gradonačelnika. “Neshvatljivo je zašto ove jednostavne i učinkovite mjere još nisu poduzete”, kaže Leon Wassiq, potpredsjednik okružnog šefa u Floridsdorfu. Hammerer je u intervjuu za “Heute” dodala da bi ova zaštitna zona nekoliko vrtića, škola i igrališta – u krugu od 200 metara – ponovno učinila sigurnima.
Hammerer smatra da ovisnici o drogama trebaju biti raspoređeni u nekoliko objekata. To znači da im se može bolje i konkretnije pomoći.
Političari ÖVP-a zadovoljni su što je i gradonačelnik Beča sada za veću upotrebu sigurnosnih kamera. Ovo je zahtjev koji Patrick Gasselich i ÖVP Liesing postavljaju već duže vrijeme u nesigurnim područjima, kao što je oko Liesinger Platza. Treba ispitati i moguću upotrebu kamera na postajama U6. Kamere bi gradske vlasti mogle odmah postaviti.
Političari podržavaju nedavni potez gradonačelnika Michaela Ludwiga da zahtijeva sveobuhvatne zone zabrane oružja u Beču, ali naglašavaju da samo to nije dovoljno. “Potreban je cijeli paket mjera da se situacija ublaži”, rekla je Hammerer.
Stanovništvo Beča suočeno je sa sve većim pogoršanjem sigurnosne situacije duž U6. Kako se pojavljuje sve više vrućih točaka, Hammerer, Gasselich i Wassiq sada pozivaju na brza i učinkovita rješenja. “Zaštita putnika i stanovnika mora biti na prvom mjestu”, ističu političari ÖVP-a.
Na pitanje koji korak prvo treba poduzeti, Martina Hammerer pozvala je na hitno uvođenje zabrane alkohola u Gumpendorfer Straße. Zaštitna zona također se može brzo implementirati. Da bi to učinio, gradonačelnik Ludwig mora ovlastiti samo šefa bečke državne policije Pürstla.
Hammerer je odbila prijedlog FPÖ-a za raspoređivanje oružanih snaga na žarišnim točkama. Paket mjera i hitno djelovanje gradskih vlasti imalo bi više smisla.
Iako su gradske vlasti učinile malo pomaka posljednjih mjeseci, pritisak da se konačno djeluje raste. “Gradonačelnik Beča je pozvan da se konačno stvarno posveti sigurnosnim mjerama duž dionice U6 i da ih brzo provede – to je njegova odgovornost i ovlast za to leži na gradonačelniku – inače zašto on ima te ovlasti?”
Zabrinjavajući incident dogodio se 10. rujna u Alterlai kada je 50-godišnji muškarac odjeven u crno pokušao namamiti troje djece s igračkama u blizini osnovne škole. Djeca su brzo reagirala i pobjegla, nakon čega je majka jednog od djece podnijela prijavu. Policija je odmah započela očevid i već poduzela prve mjere. Ovaj incident dodatno je pogoršao ionako napetu sigurnosnu situaciju duž U6.
Patrick Gasselich, zamjenik okružnog načelnika Liesinga, oštro je komentirao incident: “Slučaj za koji se saznalo u Alterlai posebno je perfidan i mora se brzo rasvijetliti. Već dugo pozivamo na ciljani videonadzor na žarišnim točkama – posebno u ovom kontekstu, to je bitno.” Ovaj incident daje dodatnu težinu pozivu na pojačane mjere nadzora i sigurnosti, posebice u pogledu sigurnosti djece oko škola i vrtića.
Bečki ÖVP to vidi kao još jedan argument zašto se hitno mora provesti sveobuhvatan sigurnosni paket i ciljane mjere, poput postavljanja kamera na problematične postaje.
Austrija
Ifo-šef preporučuje ograničenje u povećanju plaća u Austriji
Clemens Fuest, šef njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (ifo), upozorava na ekonomsku stagnaciju u Austriji, Njemačkoj i Europi te savjetuje da plaće ne rastu u takvim uvjetima. U razgovoru za Ö1-“Mittagsjournal”, Fuest je izjavio da “u stagnirajućoj ekonomiji plaće ne mogu trajno rasti”, naglašavajući da bi povećanje plaća trebalo biti ograničeno na sektore u kojima postoji nedostatak radne snage.
Fuest se ne slaže s argumentom sindikata da bi plaće trebale rasti kako bi se održala kupovna moć i potaknuo rast. On smatra da trenutni problem nije kupovna moć, već ekonomska stagnacija, dok prognoze ukazuju na treću uzastopnu godinu smanjenja BDP-a u Austriji, uz visoku inflaciju.
Visoka inflacija ukazuje na problem s ponudom, a ne s potražnjom. Fuest upozorava da bi daljnja povećanja plaća, dok poduzeća ne ostvaruju veće prihode, mogla ubrzati smanjenje broja radnih mjesta, što se već dogodilo u austrijskoj industriji.
Uz to, viši plaće nisu dovele do povećanja potrošnje, nego do veće štednje, jer su ljudi zabrinuti zbog nesigurnosti uzrokovane krizama, poput rata u Ukrajini. Prema Fuestu, kako bi se potaknula potrošnja, potrebno je stvoriti povjerenje u stabilan gospodarski razvoj, a ne jednostavno povećavati plaće.
Vijesti
“Krigla piva za 6 eura” – Cijene rastu zbog troškova energije
Nedavno su mnoge pivovare u Austriji povećale cijene, a jedan od razloga za to su povećani troškovi energije. Privatna pivovara Zwettl najavila je poskupljenje, što bi moglo značiti i daljnja poskupljenja za potrošače.
Poskupljenje piva u Zwettlu
Od 1. travnja, pivo iz pivovare Zwettl poskupjet će najmanje 2,9%, a vlasnik pivovare Karl Schwarz izjavio je da će cijene varirati ovisno o vrsti piva. Pivovara je također investirala u novu punionicu i infrastrukturu, što je značajno povećalo troškove, donosi Heute.
Pivo za 6 eura?
Cijena piva mogla bi uskoro doseći 6 eura po litri, a Schwarz očekuje da će cijena od 5 eura biti premašena. Prosječna cijena piva u Austriji 2005. godine bila je ispod 3 eura, a od tada je cijena svake godine rasla zbog inflacije, a posljednjih godina zbog povećanja troškova energije.
Tržišni trendovi i povećanje cijena
Iako velika pivovara u Austriji trenutno ne planira povećanje cijena, manji privatni proizvođači poput pivovare Zwettl podižu cijene zbog ekonomskih pritisaka. Ostale male pivovare mogle bi slijediti njihov primjer kako bi osigurale financijsku održivost. Prema podacima, alkoholfree pivo postaje sve popularnije, a polovica piva koja se pije u Austriji danas je bez alkohola.
Rast izvoza, ali poskupljenje neizbježno
Izvoz austrijskog piva porastao je za 9% u 2024. godini, a više od 70% piva se prodaje u povratnim ambalažama. Ukupna proizvodnja piva u Austriji iznosila je 9,48 milijuna hektolitara, a 1,26 milijuna hektolitara je izvezeno. Ako cijene energije nastave rasti, očekuje se daljnje povećanje cijena piva.
Vijesti
EU traži od građana pripremu 72-satnog paketa za hitne situacije
Europska unija zatražila je od svih država članica da osmisle 72-satni paket za preživljavanje u kriznim situacijama, kako bi građani bili spremni u slučaju izvanrednih okolnosti. Ova inicijativa dio je strategije Unije za kriznu pripravnost, koja uključuje povećanje zaliha osnovnih potrepština i poboljšanje civilno-vojne suradnje.
Prilagodba novim prijetnjama
Strategija Europske komisije donosi popis od 30 konkretnih mjera koje bi države članice trebale poduzeti kako bi poboljšale svoju spremnost na potencijalne krize – bilo da se radi o prirodnim katastrofama, industrijskim nesrećama ili napadima kibernetičkih i vojnih prijetnji.
„U EU-u moramo promijeniti način razmišljanja jer se i prijetnje mijenjaju. Moramo razmišljati šire jer i prijetnje postaju sve ozbiljnije“, izjavila je Hadja Lahbib, europska povjerenica za humanitarnu pomoć i krizno upravljanje.
Roxana Mînzatu, povjerenica za civilnu zaštitu, naglasila je da EU već ima određene temelje za ovu strategiju: „Pandemija COVID-19 pokazala je koliko je ključno zajedničko, solidarno i koordinirano djelovanje unutar Europske unije – time postajemo učinkovitiji i otporniji.“
Obavezna hitna oprema za građane
Komisija poziva države članice da osiguraju da njihovi građani imaju osnovnu opremu za hitne situacije, koja bi im omogućila samostalno preživljavanje najmanje 72 sata u slučaju prekida opskrbe ključnim resursima.
Pojedine članice već imaju slične preporuke, iako se razlikuju u trajanju i sadržaju. Francuska, primjerice, savjetuje građanima da pripreme 72-satni paket za preživljavanje koji uključuje hranu, vodu, lijekove, prijenosni radio, svjetiljku, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, rezervne ključeve, toplu odjeću i višenamjenski alat poput džepnog noža.
Cilj Komisije je uskladiti ove smjernice među 27 članica EU-a, kako bi „svatko imao priručnik i znao što treba učiniti kada se oglase sirene“, rekao je jedan visoki europski dužnosnik.
Povećanje strateških zaliha
Jedan od ključnih elemenata strategije je i povećanje zaliha ključnih potrepština u državama članicama, uključujući osnovne prehrambene proizvode, cjepiva, lijekove, medicinsku opremu i kritične sirovine potrebne za industrijsku proizvodnju.
Bruxelles je već predložio mjere za povećanje zaliha esencijalnih lijekova i minerala, koji su u nadležnosti država članica.
Strategija također nastoji uskladiti nacionalne zalihe i razmotriti koje dobre prakse zemlje mogu podijeliti: „Razmatramo kako možemo poboljšati suradnju, gdje su slabe točke i što još možemo učiniti“, rekao je još jedan visoki dužnosnik.
Bolja civilno-vojna koordinacija
Jedan od prioriteta strategije je i poboljšanje suradnje između civilnih i vojnih institucija u kriznim situacijama. Komisija planira uspostaviti okvir za civilno-vojnu pripravnost s jasno definiranim ulogama i nadležnostima, uz redovite vježbe za testiranje učinkovitosti odgovora.
„Nažalost, imamo mnogo primjera iz stvarnog života koji pokazuju kakve prijetnje moramo uzeti u obzir – od sabotaža do kibernetičkih napada i dezinformacijskih kampanja“, izjavio je neimenovani dužnosnik, navodeći kao primjer sabotaže u Baltičkom moru.
Komisija također radi na uspostavi novog kriznog koordinacijskog centra EU-a i analize rizika, čije će prvo izdanje biti objavljeno krajem 2026. godine.
U međuvremenu, EU planira izdavati ad hoc sustave ranog upozoravanja i uspostaviti krizni nadzorni sustav koji će članicama pomoći da budu bolje pripremljene na nadolazeće prijetnje.
