Austrija
Počinje skijaška sezona u Austriji: “Puno gostiju, visoke cijene, nedostatak osoblja”
Turizam se veseli velikom snijegu na početku sezone. Unatoč značajnom povećanju cijena – kako karata za žičare tako i za hotele i restorane – dobre brojke rezervacija izazivaju optimizam u skijaškim područjima. Kadrovsko pitanje na mnogim mjestima još nije riješeno. Diljem saveznih država nedostaje radnika u turizmu.
Nakon što su prošle godine cijene karata porasle, ove su godine ponovno značajno povećane. Na blagajnama morate platiti oko sedam do deset posto više. Na mnogim skijalištima dnevna karta u sezoni u prosjeku stoji oko 70 eura, a u Arlbergu čak 75 eura.
Povećanje cijena pogađa i turiste. U istraživanju Austria Advertisinga, 28 posto ispitanika u Njemačkoj – daleko najvažnijem domaćem tržištu – reklo je da im je skijanje preskupo. A u anketi Gospodarske komore oko trećina svih ispitanika navela je financijske razloge za prestanak skijanja.
Ugostiteljski objekti na skijalištima također su se nedavno morali boriti sa značajnim gubicima u prodaji jer su mnogi gosti štedjeli na troškovima. Na upit ORF.at-a, hotelijersko udruženje pri Gospodarskoj komori poziva se na Institut za ekonomska istraživanja (WIFO), koji pretpostavlja stvarne gubitke prihoda od gotovo dvanaest posto.
Problema ima i s nedostatkom kadra. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu u listopadu 2023. bilo je 202.424 zaposlenih, što je povećanje od gotovo dva posto u odnosu na prethodnu godinu i 3,5 posto u odnosu na 2019. godinu.
Osim toga, prema podacima Gospodarskog saveza, u studenom je u sektoru turizma, ugostiteljstva i rekreacije bilo otvoreno 21.551 slobodnih radnih mjesta, oko 6000 manje nego prethodne godine. U turizmu je ove godine u prosjeku svaki mjesec bilo zaposleno 4000 do 6000 ljudi više nego u usporednim mjesecima 2019.
Ipak, još uvijek je znatno više tvrtki koje traže zaposlenike nego prije pandemije. “U svim tvrtkama nedostaje oko deset posto”, rekli su za ORF.at iz ureda državne tajnice za turizam Susanne Kraus-Winkler (ÖVP). Ovisno o lokaciji, “do 20 posto i više”.
Među gotovo 93.000 tvrtki u turizmu i industriji slobodnog vremena u Austriji postoji jaka podjela između zapada i istoka u slobodnim radnim mjestima. Najviše radnika traži se u Tirolu (3.906) i Salzburgu (3.977), gdje se također nalaze mnoga skijališta.
Na popisu deficitarnih zanimanja posebno su kuhari, hotelsko osoblje i čistačice. Udruga hotelske industrije rekla je za ORF.at da su razlozi za nedostatak osoblja niska stopa nataliteta i promjenjivi zahtjevi – poput skraćenog radnog vremena i boljeg planiranja – u radnom vremenu.
Zbog jake podjele zapad-istok, također je važno “stvoriti poticaje za radnike da budu fleksibilniji u pogledu mjesta rada”. Financiranje za povećanje mobilnosti tražitelja posla iz istočnih saveznih država prema zapadu također bi moglo pomoći u ublažavanju regionalnog nedostatka u industriji. Za Radničku komoru Koruške, industrija se također mora učiniti privlačnijom za mlade ljude, kako je naglašeno za ORF.at.
Kako bi se suzbio nedostatak kadra, potrebno je nekoliko mjera koje će rad u turizmu učiniti atraktivnijim. Udruga hotelijerstva stoga među ostalim traži povećanje sezonske kvote na 6000 mjesta (trenutačno 4287), olakšice za stalne sezonske zaposlenike, jednostavnije uvjete za zapošljavanje privremenog osoblja te porezne olakšice za stanovanje zaposlenika.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
