Austrija
Platna kartica za tražitelje azila mogla bi sutra biti izglasana za cijelu Donju Austriju: Pohvale i kritike opozicije
Probno uvođenje platne kartice za izbjeglice u Donjoj Austriji izaziva različite reakcije oporbenih stranaka. Dok SPÖ govori o birokraciji, NEOS to vidi kao korak u pravom smjeru.
Kada se u četvrtak u pokrajinskom parlamentu Donje Austrije postavi pravni temelj za daljnje uvođenje platnih kartica za izbjeglice, to će izazvati kritike i odobravanje. SPÖ je u tome vidio mnogo “vike ni oko čega”. Čelnica ružičaste državne stranke Indra Collini nije u potpunosti zadovoljna provedbom, no zastupnici NEOS-a ipak će podržati daljnje uvođenje karte.
Platna kartica za izbjeglice testno je uspostavljena u Donjoj Austriji 1. lipnja. Primilo ih je 113 osoba u osam smještaja na šest lokacija. Pravni okvir za uvođenje na nacionalnoj razini sada se priprema s amandmanom na Zakon o osnovnim uslugama Donje Austrije. Međutim, trenutno nema točnog datuma za daljnje uvođenje.
SPÖ nije zadovoljan implementacijom karte Donje Austrije. Umjesto razumnog rješenja za cijelu zemlju, postoji više birokracije, dupliciranja, dodatnih troškova za pružatelje usluga Pluxee (bivši Sodexo) i malo odobrenja lokalnih tvrtki, navodi se u priopćenju za javnost. “Očito je da će ÖVP – koji je desetljećima bio odgovoran za sigurnosnu politiku – radije “kuhati” probleme nego ih rješavati i time ići na ruku svom koalicijskom partneru FPÖ-u”, naglasio je čelnik kluba SPÖ-a Hannes Weninger.
Collini je signalizirala svoje odobrenje za prijavu: “Mi u NEOS-u smo u prošlosti uvijek iznova jasno davali do znanja da su beneficije u naravi mnogo točnije i korisnije od novčanih beneficija.” No, u primjeni postoji “minus”, istaknuo je ružičasti državni vrh na konferenciji za novinare u St. Pöltenu. Kada je riječ o platnim karticama, potrebno je jedinstveno rješenje za cijelu državu i to “s niskim administrativnim troškovima”.
Austrija
Austrija prva zemlja u EU koja suspendira pravo na okupljanje obitelji migranata
Austrija je prva zemlja u Europskoj uniji koja je odlučila suspendirati pravo na okupljanje obitelji migranata, kako bi se “zaštitila” od velikog priljeva migranata posljednjih godina. Ova mjera bit će uvedena do svibnja 2025., a trajat će šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do svibnja 2027. godine.
Ministrica za integraciju, Claudia Plakolm, objasnila je da su kapaciteti zemlje za prihvat migranata dosegnuli svoje granice te da vlada želi zaštititi austrijski zdravstveni i obrazovni sustav, kao i tržište rada, donosi Index.hr.
Također, konzervativna zastupnica naglašava da vjerojatnost uspješne integracije migranata opada s povećanjem broja dolazaka, jer mnogi migranti imaju poteškoća s učenjem njemačkog jezika, pronalaženjem posla i uklapanjem u obrazovni sustav.
Odluka dolazi u kontekstu strožih migracijskih politika u nekoliko država članica EU-a, a reakcije na ovu odluku su podijeljene. Organizacije za ljudska prava kritizirale su mjeru, tvrdeći da nije dokazano da postoji izvanredna situacija koja bi opravdala obustavu okupljanja obitelji migranata.
Austrija
Nakon intervencije AK, firma bivšem zaposleniku morala isplatiti 4.300 eura
Mladi 24-godišnjak radio je godinu i pol dana na recepciji fitness centra u okrugu Gänserndorf, a kada je odlučio napustiti posao, ostao je čekajući isplatu neisplaćenih dugova. Više od mjesec dana nakon što je prestao raditi, posljednja plaća, proporcionalni godišnji odmor i naknada za neiskorišteni odmor još uvijek nisu bili isplaćeni, iako je obračun već bio napravljen.
Radnik se obratio radničkoj komori (AK) u Donjoj Austriji koja je intervenirala kod poslodavca kako bi se iznos konačno isplatio. Iako su prvi iznos i proporcionalni godišnji odmor isplaćeni, na obračunu je nedostajao iznos za božićnicu, zbog čega je bilo potrebno ponovno intervenirati. Na kraju je mladi radnik uspio dobiti svih svojih 4.300 eura.
Predsjednik radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, naglasio je kako je ovaj slučaj ukazao na važnost pomoći koju radnička komora pruža radnicima u ostvarivanju njihovih prava.
Austrija
Povećanje cijena od 1. travnja: Što će sve poskupjeti u Austriji?
Od 1. travnja na snagu stupa prvi dio paketa mjera nove vlade za sanaciju državnog proračuna. Cilj je uštedjeti ili povećati prihode za 6,4 milijarde eura. Prve mjere u vrijednosti od 1,1 milijarde eura koje je parlament već usvojio počinju se primjenjivati.
Veći troškovi za električna vozila
Do sada su vozila s nultim emisijama CO2 bila izuzeta od poreza na motorna vozila. Taj izuzetak prestaje 1. travnja, što se odnosi na električna vozila, e-motocikle i e-karavane. Godišnji troškovi za vlasnike električnih automobila povećat će se od 70 do 2.000 eura, ovisno o modelu. Očekuje se da će ovaj porez donijeti 65 milijuna eura prihoda.
Veći trošak za solarnu energiju
Uvođenjem poreza na solarnu energiju za manje fotonaponske sustave, cijene panela rastu za 20%. Ova mjera treba donijeti 175 milijuna eura u državnu blagajnu.
Cijene cigareta rastu
Od 1. travnja cigarete će poskupjeti za 20 do 50 centi po pakiranju, uključujući i alternativne proizvode poput “Heetsa” tvrtke Philip Morris. Ova povećanja proizlaze iz redovitog povećanja poreza na duhan, a država očekuje dodatnih 50 milijuna eura prihoda.
Povećanje naknade za klađenje
Naknada za klađenje raste s 2% na 5% iznosa uloga, što se posebno odnosi na sportske oklade. Očekuje se da će ova mjera donijeti 50 milijuna eura dodatnih prihoda.
Povećanje cijena mobilnih usluga i interneta
Mobilni i internet tarifni paketi u mnogim slučajevima rastu prema stopi inflacije, koja za 2025. iznosi 2,9%.
Stanarine ostaju iste za starije zgrade
Iako većina cijena raste, došlo je do iznimke: stanarine za starije i stambene zgrade neće rasti ove godine, zahvaljujući zakonodavnoj mjeri koja zamrzava cijene za 2025. godinu.
