Panorama
Planirate putovati u Hrvatsku? – Evo koja sve pravila vrijede

Ministarstvo unutarnjih poslova na svojim je službenim stranicama ažuriralo podatke o putovanjima u Republiku Hrvatsku. S ozbirom da se bliži turistička sezona, te s obzirom da nerijetko primamo upite o putovanjima u Hrvatsku, ne samo iz Austrije nego i iz drugih zemalja, na jednom mjestu donosimo sva pravila:
Putnici koji putuju u Republiku Hrvatsku iz jedne od država članica EU/EGP
Putnicima koji dolaze neposredno izdržava i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a koje setrenutnonalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ukoliko ne pokazuju znakove bolesti te nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.
Ako su prethodno navedene osobe do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita te se u tom slučaju od njih neće zahtijevati dokazi o testiranju ili potvrde o cijepljenju protiv/preboljenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti im se određuje mjera samoizolacije.
Grafički prikaz država prema bojama sukladno riziku od bolesti COVID-19, moguće je naći na web stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)
Svi ostali putnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku iz država/regija članica EU/EGP, a koje se trenutnone nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, moraju predočiti jedno od navedenog:
- negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.
- potvrdu o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson)
- potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca.
- potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
- predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
- ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Iznimke od gore navedenih obveza su:
- radnici ili samozaposlene osobe koje obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pogranične i upućene radnike te sezonske radnike kako su navedeni u Smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 uz uvjet da ne borave u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati;
- učenici, studenti i stažisti;
- pomorci i radnici u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;
- diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija, vojno osoblje i policijski službenici te humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
- osobe koje putuju iz obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući novinare u obavljanju njihove dužnosti;
- putnici u tranzitu uz obavezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
- pacijenti koji putuju iz zdravstvenih razloga.
Odredbe o pograničnim radnicima na adekvatan način primjenjuju i na druge kategorije putnika koji zbog naravi svoga posla ili zanimanja imaju potrebu učestalog prelaska državne granice (npr. sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.
Državljani država članica EU/EGP kao i članovi njihove obitelji koji putuju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU/EGP
Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti jedno od navedenog:
- negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.
- potvrdu o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primitka doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).
- potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca.
- potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
- predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
- ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Iznimke od gore navedenih obveza su:
- zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
- pogranični radnici;
- osoblje u prometnom sektoru;
- diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
- putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;
- osobe koje putuju radi školovanja;
- osobe koje putuju zbog osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.
Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.
Državljani trećih zemalja
Državljanima trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke II. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.
Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su:
1. zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
2. pogranični radnici (kao i npr. sportaši kako je to navedeno u iznimkama za putnike unutar EU/EGP);
3. osoblje u prometnom sektoru;
4. diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
5. putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
6. osobe koje putuju radi školovanja;
7. pomorci ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje:
- negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.
- potvrde o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze ili prve doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).
- potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
- pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
- ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza.
U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana)
8. osobe koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o uplaćenom smještaju u hotelu, kampu, kod privatnog iznajmljivača ili unajmljenom plovilu te drugom obliku turističkog smještaja ili su vlasnici kuća ili plovila u Republici Hrvatskoj, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje:
- negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.
- potvrde o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze ili prve doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).
- potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
- pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
- ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza.
U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana)
9. osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes (ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje:
- negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz.
- potvrde o primitku dvije doze cjepiva koja se koriste u EU, ako je prošlo 14 dana od primitka druge doze ili prve doze u slučaju cijepljenja cjepivom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).
- potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 180 dana od dolaska na granični prijelaz.
- pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
- ili je obveza obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz samoizolaciju do prispijeća negativnog nalaza.
U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana)
10. osobe za koje je donijeta pozitivna odluka nadležnog tijela, temeljem njihova zahtjeva za boravak/rad, uključujući i digitalne nomade.
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova/određivanja mjere samoizolacije.
Putnici iz zemalja koje su obuhvaćene popisom država Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojima se primjenjuju posebne epidemiološke mjere obvezni su predočiti negativan nalaz PCR testa koji nije stariji od 48 sati i određuje im se nužna mjera obvezne samoizolacije u trajanju od 14 dana. Vrijeme trajanja samoizolacije može se skratiti ako osoba, najranije sedmi dan samoizolacije, o svom trošku obave PCR testiranje na SARS-CoV-2 u ustanovi ovlaštenoj za provedbu testiranja te ako je nalaz testa negativan.
Putnici obuhvaćeni prilogom I. Preporuke Vijeća (EU) 2021/89 od 28. siječnja 2021. godine o izmjeni Preporuke (EU) 2020/912 o privremenom ograničenju neobveznih putovanja u EU i mogućem ukidanju takvog ograničenja
Putnici (neovisno o državljanstvu) koji dolaze neposredno iz zemalja trenutno važećim izmjenama PREPORUKA VIJEĆA (EU) 2021/892 od 3. lipnja 2021. o izmjeni Preporuke (EU) 2020/912 o privremenom ograničenju neobveznih putovanja u EU i mogućem ukidanju takvog ograničenja, u Republiku Hrvatsku mogu putovati bez ikakvih ograničenja te se tih osoba neće zahtijevati predočenje potvrda vezanih uz testiranje, cijepljenje protiv / preboljenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti će im se odrediti samoizolacija.
Prilikom boravka u Republici Hrvatskoj dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prethodno navedene osobe, koje su do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita.
Osobe koje putuju u Republiku u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom
Osobe koje putuju u Republiku u Republiku Hrvatsku zbog humanitarnih razloga povezanih uz pomoć područjima pogođenim potresom (Sisačko – moslavačka županija, Karlovačka županija i Zagrebačka županija), neovisno o državljanstvu i području s kojeg dolaze, mogu ući u Republiku Hrvatsku temeljem prethodne suglasnosti Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Od tih osoba neće se zahtijevati predočenje potvrda vezanih uz testiranje, cijepljenje protiv / preboljenje bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti će im se odrediti samoizolacija.
Opće napomene:
Prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, putnik može predočiti i EU digitalnu COVID potvrdu.
Ukoliko je putniku, prilikom obavljanja granične kontrole na ulasku u Republiku Hrvatsku, protekao rok važenja nalaza PCR testa od 72 sata od uzimanja uzorka ili uopće nema PCR test, ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2 od 48 sati od uzimanja uzorka, a udovoljava ostalim uvjetima ulaska, dozvolit će mu se ulazak u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da odmah obavi PCR ili brzo antigensko – BAT testiranje u Republici Hrvatskoj o vlastitom trošku, uz boravak u samoizolaciji, do prispijeća negativnog nalaza. Ukoliko osoba nije u mogućnosti obaviti jedno od navedenih testiranja, ukupno trajanje samoizolacije iznosi 10 dana.
Brzi antigenski test – BAT naveden je na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, a koju objavljuje Europska komisija. Pored testova sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije priznaje se i SARS-COV -2 ANTIGEN TEST KIT kineskog proizvođača SHENZEN ULTRA – DIAGNOSTIC BIOTEC Co., koji nije na listi odobrenih BAT testova Europske komisije. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa te mora biti izdan od strane zdravstvene ustanove/laboratorija i potpisan/potvrđen od strane liječnika. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. |
Uklanjanje mjere samoizolacije (unijete na graničnom prijelazu), a po dobivanju negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT:
U takvim slučajevima, putnicima će se na graničnom prijelazu uručiti letak s uputom o postupku po prispijeću negativnog nalaza molekularnog PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT (NE priznaju se serološki testovi).
Na letku će se nalaziti e-mail adresa graničnog prijelaza na kojem mu je putniku određena mjera samoizolacije, a na koju će poslati negativan nalaz jednog od prethodno navedenih testova, dobivenog od strane zdravstvene ustanove u kojoj je obavljeno testiranje, u cilju uklanjanja (brisanja) unijete mjere.
Navedene osobe dužne su se testirati u mjestu boravišta, odnosno prebivališta, gdje su im osigurani uvjeti za samoizolaciju te tamo čekati negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT.
Osobe koje su preboljele COVID-19 unazad šest (6) mjeseci izuzete su od obveze testiranja i samoizolacije.
Za dokaz da su preboljeli COVID-19 putnici trebaju imati pozitivan nalaz PCR ili brzog antigenskog testa – BAT koji je stariji od 11 dana, ali ne stariji od 180 dana od trenutka uzimanja uzorka ili potvrdu da su preboljeli COVID-19 izdanu od liječnika.
Ako je osoba preboljela COVID-19 unatrag 180 dana i ima liječničku potvrdu o preboljenju ili pozitivan nalaz PCR ili brzog antigenskog testa – BAT te je nakon preboljenja cijepljena najmanje jednom dozom cjepiva, izuzeće od obveze predočenja negativnog PCR ili brzog antigenskog testa – BAT ili samoizolacije produljuje se do šest (6) mjeseci od primjene cjepiva.
Djeca mlađa od 12 godina koja putuju u pratnji roditelja/skrbnika su izuzeta od obveze predočenja negativnog rezultata testa ili samoizolacije ako su roditelji/skrbnici negativni u PCR ili brzom antigenskom – BAT testu, odnosno posjeduju potvrdu o cijepljenju ili preboljenju bolesti COVID-19.
Od osoba koje posjeduju negativan PCR test ili brzi antigenski test – BAT napravljen u Republici Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u nama susjednu ili neku drugu državu i vraćaju se u Republiku Hrvatsku u roku manjem od 48, odnosno 72 sata od dana izvršenog testiranja, neće se zahtijevati novi PCR test (rok 72 sata) ili brzi antigenski test – BAT (rok 48 sati) iz zemlje u kojoj su kratkotrajno boravili, već će im se ulazak omogućiti uz predočenje testa napravljenog u Republici Hrvatskoj.
Prilikom boravka u Republici Hrvatskoj svi putnici, neovisno o kategoriji i državi iz koje dolaze, dužni su se pridržavati općih i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Za sve strane putnike, neovisno o državljanstvu, zbog skraćenja procedure na graničnom prijelazu, savjetujemo prethodno ispunjavanje najave putem aplikacije Enter Croatia.

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login