Svijet
Papa Franjo pozvao na prekid vatre u Gazi, obratio se i zapadnom Balkanu
Vjernici diljem svijeta slave najveći kršćanski blagdan – dan uskrsnuća Isusa Krista. U Vatikanu, tradicionalno, papa Franjo predvodio je svečano misno slavlje nakon čega je uputio blagoslov Urbi et orbi. Pozvao je na prekid vatre u Ukrajini i Gazi te da se se omogući dostava humanitarne pomoći, a zapadnom Balkanu poručio da etničke, kulturne i vjerske razlike ne smiju biti uzrok podjele, nego izvor bogatstva.
Na vatikanskom Trgu svetog Petra, pred desecima tisuća vjernika, papa Franjo predvodio je misno slavlje na svetkovinu uskrsnuća Gospodinova, jedno od najvažnijih u liturgijskom kalendaru. Velika je zabrinutost za 87-godišnjeg Papu jer mjesecima je lošeg zdravlja, ali nakon sudjelovanja u uskrsnim svečanostima pokazao je samo male znakove umora.
Vozilom je obišao i pozdravio hodočasnike, a onda je iz središnje lože bazilike svetog Petra uputio tradicionalnu uskrsnu poruku uz blagoslov gradu i svijetu.
Obraćajući se sa središnjeg balkona bazilike svetog Petra, Papa je rekao da su mu u mislima “ponajprije žrtve brojnih sukoba koji se vode u svijetu, počevši od ratova u Izraelu i Palestini, kao i u Ukrajini”.
Pozivajući na poštivanje načela međunarodnog prava, izražavam nadu u razmjenu svih zarobljenika između Rusije i Ukrajine, svi za sve. Ponovno apeliram da se zajamči mogućnost pristupa humanitarnoj pomoći u Gazi i ponavljam svoj poziv da se odmah pusti na slobodu taoce otete 7. listopada prošle godine, kao i na trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze, rekao je Franjo.
Posebno se osvrnuo na djecu u ratnim zonama koja se “više ne znaju smijati” i koja se pitaju “čemu tolika smrt i razaranja”.
Papa se obratio i zemljama zapadnog Balkana.
- Posebno mi je u mislima zapadni Balkan gdje se čine značajni koraci prema integraciji u europski projekt. Etničke, kulturne i vjerske razlike ne smiju biti uzrok podjele, nego trebaju postati izvorom bogatstva za čitavu Europu i čitav svijet, rekao je.
Naglasio je da je rat “uvijek apsurd i uvijek poraz” i da se “ne gradi oružjem, već ispruženim rukama i otvorenim srcima”. Poručio je da se ne smije zaboraviti na Siriju i Libanon, da treba poticati razgovore Armenije i Azerbajdžana i da se političari trebaju uhvatiti u koštac s krijumčarima ljudi.
- Neka uskrsno svjetlo prosvijetli naše pameti i obrati naša srca da postanemo svjesni vrijednosti svakog ljudskog života kojeg treba prihvatiti, štititi i ljubiti, rekao je 87-godišnji Franjo koji je slabog zdravlja proteklih tjedana pa je morao propustiti procesiju Križnog puta u rimskom Koloseumu na Veliki petak.
Na Uskrsnu nedjelju kršćani slave uskrsnuće Isusa Krista i time pobjedu života nad smrću.
Kao i svake godine, Trg sv. Petra bogato je ukrašen cvijećem iz Nizozemske.
Papa je u subotu predvodio uskrsno bdjenje u Vatikanu pred oko 6000 ljudi iz cijeloga svijeta, dan nakon što je u posljednjem trenutku otkazao sudjelovanje u procesiji Velikog petka, zbog čega se povećala zabrinutost za njegovo zdravlje.
U desetominutnoj propovijedi na talijanskom jeziku Papa je osudio “zidove sebičnosti i ravnodušnosti” u svijetu.
Na kraju službe, koja je trajala dva i pol sata, pokazao je malo znakova umora, a odvojio je i vrijeme da pozdravi i blagoslovi neke od vjernika.
U kratkom priopćenju od petka Vatikan je rekao da će, “kako bi sačuvao svoje zdravlje uoči uskrsnog bdjenja i uskrsne nedjeljne mise, papa Franjo pratiti Križni put u Koloseju iz Doma sv. Marte”, rezidencije gdje živi.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
