Austrija
Ove osobe na ORF-u zarađuju više novca od saveznog predsjednika
Sada su poznate plaće ORF-a. Javni servis je za Uskrs morao objaviti primanja nekih djelatnika. Tri velikana zarađuju više od predsjednika Austrije.
Novi zakon natjerao je javnu radioteleviziju da prijavi one osobe koje zarađuju više od 170.000 eura godišnje. To je oko 1,3 posto radne snage. “Heute” je danas objavio detalje:
Kako je opširnije objavljeno, tri zaposlenika dobila su više od saveznog predsjednika. Na vrhu: Robert Kratky. Miljenik publike predstavlja budilicu koju slušaju milijuni ljudi na visokoprofitabilnoj postaji Ö3; a već desetljećima ustaje u pola tri. Sigurnosni službenik Pius Strobl (on nadzire renoviranje) i sam direktor postaje Roland Weißmann su u sličnom rangu plaća – s mjesečnom plaćom od 30.000 eura. Svi oni zarađuju više od saveznog predsjednika, koji je 14 puta godišnje plaćen 26.701 euro.
Na četvrtom mjestu – na pristojnoj udaljenosti – nalazi se Oliver Böhm iz ORF Enterprisea. S oko 25.000 eura mjesečno, on još uvijek ima veću placu od kancelara.
Ne postoji primjetan rodni jaz među direktorima. Eva Schindlauer (financije), Ingrid Thurnher (radio), Stefanie Groiss-Horowitz (program) i Harald Kräuter (tehnologija) zarađuju oko 270.000 eura tj. oko 20.000 eura mjesečno.
Postoji veći raspon (185.000 € do 250.000 €) u studijima diljem saveznih država. Waltraud Langer u Salzburgu zarađuje mjesečnu plaću od gotovo 18.000 eura. Direktor programa ORF glavnog grada prima 13.200 eura mjesečno.
Sidro ZiB-2 Armin Wolf zarađuje nešto manje od 253.000 eura (18.000 eura mjesečno). Dopisnik iz Ukrajine Christian Wehrschütz – koji je od početka rata nekoliko puta za dlaku izvukao život – na svoj račun dobiva 197.500 eura godišnje.
Osim svojih plaća, koje su u prosjeku više nego dvostruko veće od prosječnih primanja Austrijanaca, zvijezde ORF-a mogu dodatno zaraditi – predavanjima, moderiranjem događaja ili reklamnim poslovima. Na vrhu su voditelji Ö3 Andi Knoll (u prosjeku 9.600 eura bruto mjesečno i Robert Kratky (8.500 eura).
‘Televizija se boji “rasprave zavisti i “osobnih napada” na pojedine zaposlenike. U ovom slučaju, Weißmann je odmah najavio pravni postupak. Weißmann je kritičan prema publikaciji jer ne utječe na bilo koju drugu javnu organizaciju ili instituciju.’
Ministrica medija Susanne Raab koja stoji iza svog novog zakona o ORF-u – i vjeruje da slijedi korake britanskog BBC-ja: “Dobro je i ispravno da će nakon mnogo desetljeća novi zakon konačno dati ORF-u najvišu moguću razinu transparentnosti , također kada je riječ o vrhunskim plaćama“.
Raab najavljuje da se tako visoke plaće ubuduće više neće isplaćivati: “Takvi ugovori moraju biti prošlost. Potrebno je više štedljivosti u korištenju javnog novca i više pravednosti između mlađih i starijih zaposlenika.”
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
