Austrija
Ova austrijska pokrajina njegovateljima oduzima 130 eura mjesečno – bonus ide državi, ne radnicima
Veliki bijes među zdravstvenim radnicima u Salzburgu! Pokrajinska vlada odlučila je ukinuti isplatu saveznog „Pflegebonusa“, novčane naknade od 130 eura mjesečno koju su do sada primali njegovatelji kao znak priznanja za njihov iznimno težak rad tijekom i nakon pandemije.
Odluku je potvrdila zamjenica guvernera Marlene Svazek (FPÖ), objašnjavajući da se bonus „neće više nastaviti“. No taj novac dolazi izravno od savezne vlade, a ne iz pokrajinskog proračuna – što znači da Salzburg taj iznos zadržava za sebe.
Samo Salzburg uskraćuje bonus
Dok su se sva ostala austrijska pokrajinska vlada jasno ogradila od ovakvog poteza, Salzburg ostaje jedini koji uzima novac namijenjen radnicima.
Rezultat: njegovatelji u Salzburgu odsad zarađuju 130 eura manje mjesečno nego njihove kolege u drugim dijelovima zemlje.
U skupom Salzburgu, poznatom po visokim troškovima života i stanarina, taj iznos se posebno osjeti. Pokrajina će tako uštedjeti oko 10 milijuna eura, iako joj je ukupni proračun 4,4 milijarde eura.
Oštre reakcije sindikata i politike
Predsjednik Radničke komore, Peter Eder, žestoko je osudio odluku:
„Nevjerojatno je kako se pokrajinska politika ponaša. Dok savezna vlada šalje milijune za isplatu bonusa, Salzburg planira zadržati taj novac kako bi zakrpao svoj proračun. Takav napad na zdravstvene radnike nije viđen u povijesti!“
Slično je reagirala i ministrica socijalne skrbi Schumann, nazvavši odluku „razočaravajućim signalom“, dok je ÖVP-šef Wöginger najavio daljnje razgovore i mogućnost da se zakonski propiše da bonus mora završiti kod zaposlenih u skrbi.
Salzburg jedini u Austriji uzima savezni novac namijenjen njegovateljim, dok radnici gube 130 eura mjesečno – a vlada „štedi“ na leđima onih koji su u pandemiji nosili najteži teret.
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
Austrija
Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama
Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.
„Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.
Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.
Novi raspored radova:
- Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
- Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.
Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.
Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.
Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:
„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.
Austrija
Trampove odluke pogađaju Štajersku: 340 radnika voestalpinea ostalo bez posla
Odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sada imaju teške posljedice i za Austriju. Naime, čelični div voestalpine najavio je masovno ukidanje radnih mjesta u Štajerskoj, što je izazvalo šok u cijeloj regiji.
Prema službenim informacijama, 340 zaposlenika izgubit će posao u pogonima u Kindbergu i Mürzzuschlagu. Tvrtka voestalpine Tubulars, poznata po proizvodnji čeličnih cijevi za automobilsku industriju i naftne kompanije, najviše je pogođena novim američkim carinama na uvoz čelika.
„U pogonu je objavljena samo jedna obavijest, a ostatak informacija doznali smo iz medija“, izjavio je jedan radnik iz Kindberga koji je želio ostati anoniman. Kaže da su mnogi njegovi kolege očajni:
„Poznajem puno mladih koji su tek počeli graditi kuće i uzeli velike kredite. Sada ne znaju što će dalje. Ljudi su u strahu za budućnost.“
Prema riječima direktora koncerna Herberta Eibensteinera, od siječnja će se u Kindbergu raditi u dvije umjesto tri smjene, što znači da će između 150 i 200 zaposlenika postati višak. Tvrtka najavljuje socijalni plan za pogođene radnike, no mnogi sumnjaju da će u okolici uspjeti pronaći nova radna mjesta.
Katastrofa u voestalpineu novi je težak udarac za štajersko gospodarstvo, koje se već dulje bori s valom otpuštanja i zatvaranja industrijskih pogona.
