Connect with us

Vijesti

Otvorene trgovine i frizerski saloni: Građani koriste sniženja

Objavljeno

na

Austrijske trgovine i uslužne djelatnosti poput frizerskih i kozmetičkih salona bile su zatvorene punih 44 dana. Građani su dio kupnje obavljali putem interneta, ali to ipak ne može zamijeniti osjećaj klasične kupnje na koju su ljudi ipak više navikli. Mnogi su tijekom lockdowna isticali i kako jedva čekaju otvaranje frizerskih i kozmetičkih salona.

Otvaranje sa sobom nosi i određene mjere pa je tako za posjet trgovinama bila obavezna FFP2 maska, a vrijedilo je i pravilo o jednom kupcu po 20 kvadratnih metara. Što se tiče frizerskih i kozmetičkih salona za posjet istim potreban je negativan test na koronavirus.

Prošetali smo se danas jednom od najpoznatijih bečkih shopping ulica – Mariahilfer Straße, te smo u poslijepodnevnim satima zabilježili manje gužve ispred određenih trgovina poznatih modnih brendova. Ljudi su i po prohladnom i snježnom vremenu mirno stajali u redu i čekali na ulazak u trgovinu. Broj kupaca je ograničen zbog novih pravila (jedan kupac na 20 m2) pa su se ispred nekih trgovina stvorile i manje gužve. Kako je to izgledalo pogledajte u našoj mini galeriji.


Suprotnu sliku gledali smo u frizerskim i kozmetičkim salonima. Naime, danas su svoja vrata otvorile i uslužne djelatnosti poput frizerskih i kozmetičkih salona te salona za tetoviranje, piercing, masaže, manikuru, pedikuru i nokte. U ovim salonima je dozvoljen jedan kupac na deset kvadratnih metara, a obavezan je ‘ulazni test’ za korištenje njihovih usluga. Za šišanje ili manikuru je tako obavezan negativan PCR test ili antigenski test ne stariji od 48 sati.

Prema tvrdnjama frizera i kozmetičara s kojim smo razgovarali, gužvi na današnji dan nije bilo, a sve pripisuju “obaveznom ulaznom testu”. Gojko V., frizer i vlasnik frizerskog salona u 12. bečkom kotaru za KROATIV je istaknuo kako je današnji dan daleko ispod očekivanja.

“Dugo nismo radili i nadao sam se da će danas i biti gužve, no baš suprotno. Nažalost, mislim da ovaj koncept s negativnim testom i nije najbolje rješenje. Žao mi je što sam danas morao odbiti par stalnih klijenata jer nisu posjedovali negativan test. To stvara lošu sliku. Ovo nije najbolje rješenje. Veliki broj klijenata mog frizerskog salona se ne želi testirati samo da bi se otišli frizeru, to je razumljivo. No što je tu je, poštujem odluku vlasti, ali se s njome ne slažem. Nadam se da će biti bolje. Bar smo napokon otvorili. Isto tako, nadam se da ova odluka s testovima neće dugo trajati”, rekao je za KROATIV vlasnik salona u 12.-om bečkom kotaru.

Foto: kroativ.at / R.P


Advertisement

Svijet

Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju

Objavljeno

na

By

Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”

Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.

Trump bi mogao povući trupe iz Europe

Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.

Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”

Može li Europa sama odvratiti Rusiju?

Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.

Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”

Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu

Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.

Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”

Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.

Neutralnost nije jamstvo sigurnosti

Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”

Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini

Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”

Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.

Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”

Nastavi čitati

Vijesti

Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!

Objavljeno

na

U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.

Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..

Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.

Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.

Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.

Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.

Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”

Objavljeno

na

Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.

„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.

Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.

„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.

Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.

„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:

„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“

Nastavi čitati
LM