Svijet
Otvorena birališta u BiH: Građani biraju vlast na lokalnim razinama
Točno u sedam sati po lokalnom vremenu otvorena su birališta u Bosni i Hercegovini. Građani BiH danas biraju svoju lokalnu vlast, načelnike i gradonačelnike, općinska i gradska vijeća. Priliku da građani ostvare svoje biračko pravo imaju večeras do 19 sati. Iznimku čini Grad Mostar. U gradu na Neretvi izbori će se održati tek 20. prosinca.
Otvoreno je 5.759 biračkih mjesta uključujući i 388 redovnih mobilnih timova. Sve se to održava u sjeni pandemije koronavirusa koja je uvelike obilježila i izbornu kampanju, ali i čitav izborni proces jer postoji bojazan da svi građani neće moći glasovati. Zbog toga, pored redovnih mobilnih timova u pogonu su mobilni timovi namijenjeni biračima koji su u izolaciji.
Prema službenim podacima, Bosna i Hercegovina trenutno ima oko 34 tisuće aktivnih slučajeva, a broj ljudi koji su u izolaciji je višestruko veći. Građani biraju članove 64 općinska vijeća u Federaciji BiH, 56 skupština općina u Republici Srpskoj, 120 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u Federaciji BiH, 7 skupština gradova u Republici Srpskoj, 22 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini te Skupštinu Brčko distrikta.
Osim 120 načelnika i 22 gradonačelnika na Lokalnim izborima 2020. godine bira se i 3142 vijećnika od čega 23 predstavnika nacionalnih manjina. Na izborima sudjeluje 543 politička subjekta. Ovjereno je ukupno 30.809 kandidata od čega 425 kandidata za načelnike/gradonačelnike, 30.188 kandidata za općinska vijeća odnosno skupštine općina ili gradska vijeća odnosno skupštine grada i skupštinu Brčko Distrikta BiH te 196 kandidata predstavnika nacionalnim manjina.
Pravo glasa ima 3.283.380 ljudi. Ta brojka je uvelike nepodudarna s postojećim procjenama o trenutnom broju stanovnika u Bosni i Hercegovini (cca 2,5 milijuna). Pored toga, veliku pažnju javnosti izazvala je lista birača izvan BiH koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo. Ispostavilo se da su pojedini ljudi mimo svoje volje prijavljeni za glasovanje iz inozemstva . Na listi se nalaze čak i mrtvi, a na pojedinim adresama prijavljen je jako velik broj osoba. Sve to opravdava sumnje u regularnost izbornog procesa.
Na ovim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje iz inozemstva. Riječ je o brojci od oko 75.000 ljudi. Prednjače prijave iz Srbije, Hrvatske i Njemačke, a odmah iza njih nalazi se Austrija. U Austriji se za glasovanje prijavilo oko 10,000 ljudi. Pored izbornih mjesta u BiH, po jedno biračko mjesto otvoreno je u Veleposlanstvu BiH u Beču, Počasnom konzulatu BiH u Grazu, Generalnom konzulatu BiH u Stuttgartu, Generalnom konzulatu BiH u Münchenu, Veleposlanstvu BiH u Oslu, Veleposlanstvu BiH u Beogradu i Generalnom konzulatu BiH u Chicagu.
R.P
Foto: rtvbn.ba / ilustracija
Svijet
Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru
Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.
“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.
Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.
Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.
Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.
Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.
Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.
U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.
Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.
Svijet
U Americi se putnički avion sudario s vojnim helikopterom, najmanje 15 poginulih
Putnički zrakoplov American Airlinesa se sinoć po američkom vremenu sudario u zraku s helikopterom Black Hawk američke vojske u blizini Nacionalne zračne luke Reagan Washington, naveli su dužnosnici. Putnički zrakoplov se srušio u rijeku Potomac, izvijestili su mediji.
Senator Ted Cruz iz Teksasa potvrdio je na društvenim mrežama da “da ima smrtnih slučajeva”, no nije naveo koliko. CBS je izvijestio kako je dosad pronađeno najmanje 18 tijela.
Američka savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) priopćila je da se regionalni zrakoplov PSA Airlinesa sudario u zraku s helikopterom Black Hawk dok je prilazio Reaganu. Dužnosnik američke vojske potvrdio je da je jedan od njihovih helikoptera sudjelovao u nesreći.
PSA je upravljao letom 5342 za American Airlines, koji je poletio iz Wichite, Kansas. American Airlines je objavio da je u zrakoplovu bilo 60 putnika i četiri člana posade, avion može prevoziti do 65 putnika. Vojska SAD-a je objavila da su u helikopteru bila tri vojnika.
Svijet
Njemici zabranjeno upravljati automobilom u nikabu
Njemačka muslimanka otišla je pred sud u Berlinu – htjela je ishoditi izuzeće od zakona oko nošenja vela kako bi mogla voziti automobil s nikabom. Međutim, tužba 33-godišnjaka nije uspjela.
Prema njemačkim propisima o cestovnom prometu, vozači ne smiju pokrivati ili sakrivati svoja lica na način da više nisu prepoznatljivi. Međutim, postoji veliki problem za muslimanku: vjera Nancy A. zabranjuje pojavljivanje izvan svoja četiri zida sa prikazanim licem.
Muslimanka, koja se preobratila 2016., htjela je da joj se dopusti da nosi nikab dok vozi. Kod ovog vela kroz prorez se vide samo oči. Ona pak ovisi o vozilu kako bi stigla na posao ili za prijevoz svoje djece.
Htjela je stoga ishoditi izuzeće i podnijela je tužbu. Sudac je objasnio da to sprječava prepoznavanje osobe na slikama snimljenim radarom. Žena je uz pomoć pravnih savjetnika bila spremna voditi dnevnik vožnje ili nositi nikab s vidljivim QR kodom. U svakom slučaju, područje oko očiju bilo bi dovoljno za identifikaciju, tvrdila je. Osim toga, branila se da je motocikliste koji nose kacige i jednojajčane blizance teško prepoznati ili razlikovati, objasnila je.
Konačno, njen zahtjev ipak nije uspio pred Upravnim sudom u Berlinu. Obrazloženje: Samo zabranom pokrivanja lica može se osigurati učinkovito procesuiranje prometnih prekršaja. Prijedlozi A., poput vođenja dnevnika ili nošenja nikaba s QR kodom, također nisu prikladni.
