Connect with us

Hrvatska

Otkriven porazan podatak o iseljenim građanima iz Hrvatske; Demograf upozorava: ‘Broj je vjerojatno i dvostruko veći!’

Objavljeno

na

U proteklih pet godina privremeni odlazak iz Hrvatske prijavilo je 177.470 hrvatskih građana, a trajno iseljenje u inozemstvo prijavio je 55.821 građanin. Dakle, ukupno 233.291 građanin privremeno i trajno napustio je Hrvatsku od 2017. do 2021. piše u utorak Jutarnji list.

Zbog neusklađenosti podatka o broju stanovnika kojih je u Hrvatskoj 3,88 milijuna, među kojima je oko 650 tisuća maloljetnika, s brojem punoljetnih birača kojih je s prebivalištem u Hrvatskoj 3,68 milijuna, zatražili smo od MUP-a da nam za posljednjih pet godina pošalju podatke po godinama o broju građana koji su zbog trajnog iseljenja odjavili prebivalište iz Hrvatske te o broju građana koji prijavili privremeni odlazak iz zemlje, piše HINA.

Ne zbrajaju podatke po godinama

Iz MUP-a su nam poslali podatke o broju trajno iseljenih građana te o broju građana koji su prijavili privremeni odlazak u inozemstvo za svaku godinu pojedinačno i dali zanimljivu napomenu “da se niže navedeni podaci po godinama ne zbrajaju jer, primjerice, netko tko je prijavio privremeni odlazak u jednoj godini možda je naknadno prijavio i povratak i slično…”

No, iz MUP-a nismo dobili odgovor na pitanje koliko je građana koji su prijavili privremeni odlazak iz zemlje ponovno prijavilo i povratak u zemlju, nego samo opasku da ne zbrajamo podatke po godinama o privremeno i trajno iseljenima jer je možda netko naknadno prijavio povratak.

No, da se dogodio znatan povratak među privremeno i trajno iseljenim građanima, to bi se utvrdilo popisom stanovništva iz 2021. jer su u popis stanovnika Hrvatske ušli svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa (31. kolovoza 2021.) živjeli u svom mjestu stanovanja najmanje godinu dana ili su došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana. Usto, u popis stanovnika Hrvatske osim hrvatskih državljana ušli su i izbjeglice i tražitelji azila koji borave u našoj zemlji.

Nevjerojatna depopulacija

“Nažalost, nema tih povrataka iseljenih, inače bismo imali konkretne podatke o broju povratnika, a ne odgovor da je možda netko tko je prijavio privremeni odlazak naknadno prijavio i povratak. Realnost je da mi imamo nevjerojatnu depopulaciju iseljavanjem i prirodnim padom. Podatke o iseljavanju hrvatskih građana i prirodnom padu broja stanovnika nažalost potvrđuje i broj stanovnika utvrđen popisom 2021. Mi moramo napokon ustrojiti registar stanovništva da se sredi taj nered od podataka”, kaže demograf Stjepan Šterc.

Dodaje da su usto podaci iz zemalja u koje su se naši građani useljavali pokazali da je vrlo vjerojatno broj iseljenih bio i dvostruko veći nego što su to pokazivali naši statistički podaci, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati
LM