Hrvatska
ORBAN SVOJATAO HRVATSKU: Hrvatski političari napokon reagirali
Prije nekoliko dana, 4. lipnja, obilježeno je sto godina od potpisivanja Trianonskog sporazuma kojim je nakon raspada Austro-Ugarske znatno smanjen mađarski teritorij. Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je iskoristio priliku i još jednom svojatao dijelove Hrvatske, Srbije, Slovačke i Rumunjske kao dijelove takozvane velike Mađarske. To je posljednji u nizu ispada Viktora Orbana koji je već prethodno ove godine objavio kartu takozvane velike Mađarske koja je obuhvaćala dijelove Hrvatske. Ovaj put, za razliku od posljednjeg puta, reakcije hrvatskih vlasti, ali i hrvatskih političara nisu izostale.
Novi ispad se dogodio na granici Mađarske i Slovačke gdje je Orban otvorio spomenik povodom stogodišnjice potpisivanja Trianonskog sporazuma, a održao je i govor u kojem je istaknuo kako su veliki teritoriji Mađarske nasilno otkinuti, među kojima je mislio i na dijelove Hrvatske. Orban je rekao kako je sretan što će sa Slovacima, Hrvatima, Srbima i Slovencima graditi zajedničku budućnost. Pored poprilično provokativnog govora, među spomen-pločama, uz već standardnu kartu velike Mađarske, nalazi se i ploča na kojoj piše “Fiume – tengerre magyar”. U prijevodu – “Rijeka – na more Mađar(i)”. Video s kartom velike Mađarske i spomen-pločom na kojoj piše da je Rijeka more mađarsko Orban je objavio i na svojoj službenoj stranici. Podsjećamo, Rijeka je dijelom Mađarske postala takozvanom Riječkom krpicom 1868. godine. Tada je, nakon što je Hrvatsko-ugarska nagodba već bila dogovorena, umetnut dio kojim se propisuje da Rijeka postaje mađarski teritorij.
Povodom Orbanovih izjava, reagiralo je i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova koje je putem Veleposlanstva RH mađarskim kolegama uputilo prosvjednu notu ocijenivši Orbanove izjave, ali i spomen ploču neprimjernim. “Osuđujemo radnje koje unose probleme i nemir u dobrosusjedske odnose umjesto da jačaju suradnju s pogledom u budućnost. Po ovoj temi, mađarski veleposlanik u Zagrebu pozvan je na razgovor u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova”, – istaknuli su iz MVEP-a.
Ministar prometa i mora Oleg Butković napisao je u nedjelju na Facebooku da hrvatska vlada nije i neće nasjedati na jeftine provokacije. “Rijeka kao i cijelo područje hrvatskog Primorja, s obzirom na bogatu povijest zaslužuje isključivo poštovanje i dijalog s ciljem napretka, a ne nacionalističko veličanje i simbolične provokacije”, – zaključio je Butković. Prethodno je šef SDP-a Davor Bernardić kazao kako ne očekuje reakciju Vlade na otvaranje spomenika na mađarsko-slovačkoj granici. “Riječ je o Plenkovićevom prijatelju. Orban je poznat po tome što svojata hrvatski teritorij. Plenković zajedno s Ćorićem, za nagradu mađarskom premijeru, dostavlja naftu u Budimpeštu”, – izjavio je Bernardić.
Jasno je, dakle, da je posljednja u nizu Orbanovih izjava, kao i mnogo puta dosad – čisti populizam. Da se ne radi o izbornom razdoblju reakcije hrvatskih političara bi vjerojatno ponovo izostale. No, s obzirom na to da se nalazimo u predizbornoj kampanji reakcije određenih političara mogu se shvatiti kao dio predizbornog folklora. U svakom slučaju, bez obzira na to što se radi o klasičnom populizmu koji odlično prolazi kod mađarskog biračkog tijela, hrvatski političari dužni su reagirati.
R.P
Foto: ilustarcija / slika zaslona
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
You must be logged in to post a comment Login