Ekonomija
OMV raskida ugovor o opskrbi s ruskim Gazpromom
OMV raskida ugovor o opskrbi plinom s ruskim Gazpromom. “OMV Gas Marketing & Trading GmbH (OGMT) je upravo odlučio raskinuti austrijski ugovor o opskrbi s Gazprom Exportom (GPE) s trenutačnim učinkom”, stoji u priopćenju gashub.at u srijedu navečer.
Iz perspektive OMV-a, Gazprom je “počinio temeljna kršenja ugovora” budući da prema ovom ugovoru nije izvršena isporuka prirodnog plina od 16. studenog 2024., 6:00 ujutro po srednjoeuropskom vremenu. Šef OMV-a Alfred Stern naglasio je da njegova tvrtka sada nabavlja plin iz vlastite proizvodnje plina u Norveškoj i Austriji, od vanjskih proizvođača plina i kao ukapljeni prirodni plin (LNG).
Osim toga, OMV-ova skladišta plina u Austriji trenutačno su popunjena oko 85 posto. “OMV je u mogućnosti ispuniti sve ugovore kupaca iz alternativnih izvora plina”, rekao je Stern. Količine isporuke bile su “diverzificirane alternativnim izvorima plina” i donijele su samo male marže “u rasponu od jednoznamenkastih milijuna”.
“Raskid austrijskog ugovora o opskrbi s Gazprom Exportom značajno smanjuje potencijalni profil rizika OMV Gas Marketing & Trading (OGMT)”, rekao je Stern. OMV je bio pod snažnim pritiskom da smanji ili prekine svoje poslovanje s Rusijom, ali to nije mogao učiniti zbog dugoročnih obveza prema ugovoru o opskrbi plinom. Ugovorom je bila propisana obveza plaćanja isporučenog plina čak i ako nije potreban.
Ugovor je potpisan u lipnju 2018. u Saveznoj kancelariji u nazočnosti tadašnjeg kancelara ÖVP-a Sebastiana Kurza i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Isporuke plina iz ruske plinske kompanije OMV-u su fiksne do 2040. godine. Ugovor zapravo zahtijeva da se plin mora platiti u svakom slučaju, čak i ako nije kupljen. To je u suprotnosti sa zahtjevom sankcija Rusiji da se brzo ukine ruski plin.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., dvije ugovorne strane ušle su u spor. Arbitražni sud nedavno je dosudio OMV-u odštetu od 230 milijuna eura jer je Gazprom neredovito isporučivao plin. OMV je tada prestao isplaćivati Moskvi i u određenoj mjeri kompenzirao iznos. Gazprom je tada zaustavio isporuke – zbog čega je OMV sada raskinuo ugovor.
“Rusija je htjela koristiti energiju kao oružje protiv nas – to nije uspjelo. Gazprom se nije pridržavao ugovora pa OMV odmah raskida ugovor koji je trebao trajati do 2040. godine. Naša opskrba energijom je sigurna jer smo dobro pripremljeni. Austrija se ne može ucjenjivati”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) u prvoj reakciji.
Za ministricu za klimu Leonore Gewessler (Zeleni), raskid ugovora od strane OMV-a je “nužan korak prema energetskoj neovisnosti naše zemlje”. Time će prekinuti desetljećima dugu ovisnost Austrije o ruskim energentima. “Ova odluka ne predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe u Austriji”, rekla je Gewessler. “Austrija se više ne može ucjenjivati isporukama ruskog plina.” Međutim, dobavljači plina sada moraju osigurati da kupci ni na koji način neće snositi dodatne troškove “za ovu očekivanu promjenu”.
Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji
Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta
Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja
Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
