Austrija
Od 2025 u Austriji nove promjene kod plaćanja poreza
Vlada je dala suglasnost o korištenju sredstava posljednje, neautomatski usklađene trećine od ukidanja hladne progresije na place. Pojedinosti su iznesene s naglašenim jedinstvom u četvrtak ujutro. Za 2025. svi se porezni razredi povećavaju za gotovo četiri posto.
Sveukupno bi porezni obveznici ukidanjem hladne progresije 2025. godine trebali uštedjeti oko dvije milijarde eura, pa je “varijabilna trećina” oko 650 milijuna eura. ÖVP je prvenstveno želio rasteretiti obitelji, dok su Zeleni željeli pružiti veću potporu obiteljima s niskim primanjima.
Koalicija ÖVP-a i Zelenih sada se složila povećati porezne razrede iznad inflacije. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) rekao je da je “sretan zbog sporazuma” i naglasio da je vlada “sposobna djelovati”. Vidio je “dobre uspjehe s djecom koja dolaze u fokus”. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) naglasio je “društvenu odgovornost” paketa.
Prema Magnusu Brunneru (ÖVP), mjere smanjuju opseg za njega kao ministra financija, ali to je “čin pravednosti”. Svi porezni razredi (osim onih s maksimalnom poreznom stopom od 55 posto za prihode od milijun eura ili više) bit će povećani za gotovo četiri posto.
Od 2025. porez na plaću i dohodak morat će se plaćati samo od dohotka od 13.308 eura. Za drugi tarifni stupanj limit je 21.617 eura, za treći tarifni stupanj 35.836 eura, za četvrti tarifni stupanj 69.166 eura i za peti tarifni stupanj 103.072 eura.
Za samohrane roditelje s niskim primanjima, povećani porezni odbitak od 60 eura po djetetu mjesečno automatiziran je kao dječji doplatak. Socijalni ministar Johannes Rauch (Zeleni) rekao je da prijava ubuduće više neće biti potrebna.
Osim toga, naknada za prijeđenu kilometražu trebala bi iznositi jedinstvenih 50 centi po kilometru za automobile, motocikle i bicikle. Atraktivnija bi trebala postati i naknada troškova korištenja javnog prijevoza na službenom putu. Dnevnice će se povećati na 30 eura, a noćenje na 17 eura.
Osim toga, limit za male tvrtke povećat će se na 55.000 eura (trenutačno 35.000 eura). Ovo ograničenje odlučuje hoćete li se i dalje smatrati vlasnikom malog poduzeća ili podliježete redovnom oporezivanju.
Hladna progresija kao puzajuće povećanje poreza ukinuta je u području poreza na plaće i dohodak 2023. godine. Od tada se porezni razredi prilagođavaju svake godine kako bi odražavali inflaciju, tako da porezni obveznici više ne skliznu u više porezne razrede kao rezultat godišnjih povećanja plaća.
Međutim, prilagodba tarifnih razina samo je dvije trećine automatska. Vlada se mora dogovoriti o tome kako će preostali dodatni prihodi biti raspodijeljeni. Lani je “varijabilna trećina” pogodovala prvenstveno niskim i srednjim primanjima.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
