Austrija
Obljetnica: 100 godina savezne pokrajine Beč
Na jučerašnji dan prije 100 godina Beč je postao neovisna savezna pokrajina, a zbog te značajne obljetnice održana je i prigodna ceremonija koja zbog mjera u borbi protiv koronavirusa ipak nije bila kao što je planirana.
Gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) tom prilikom je izjavio: “U prošlosti se Beč uvijek branio od svih oblika ekstremizma i terorizma i to će činiti i ovaj put. Čak i ako je to ostavilo ozbiljnu ranu u našem gradu, s ovom situacijom ćemo se nositi solidarno i u zajedničkom duhu. “
“Koliko je jaka demokracija važna u našem društvu, postalo nam je bolno jasno proteklih dana”, rekao je Ernst Woller (SPÖ).
Svečanost u malom
Zbog trenutnog Pravilnika o zaštitnim mjerama koronavirusa, svečanosti su bili nazočni samo članovi gradske vlade, Bečkog državnog parlamenta i predsjednici gradskog vijeća Beča. Uvodno obraćanje održala je bivša veleposlanica Eva Nowotny, predsjednica Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Beču. Gradsko vijeće Beča prvi put se sastalo kao Bečki državni parlament 10. studenog 1920.
“10. studeni 1920. nezaboravan je dan u povijesti grada Beča”, rekao je predsjedavajući Robert Danneberg (SPÖ). Službeno odvajanje Beča od Donje Austrije dogodilo se tek 29. prosinca 1921. Odvajanje je zapečaćeno “Zakonom o razdvajanju”. To je Beč učinilo neovisnom saveznom državom.
Dugotrajno odvajanje
Ustav grada Beča, donesen 1920. godine, još uvijek regulira funkcioniranje političkih organa Beča i kao općine i kao savezne države. Posljedice odvajanja od Donje Austrije trajale su do 1986. Tek imenovanjem St. Pöltena glavnim gradom Donje Austrije, Beč je svoj dio donjoaustrijske ladanjske kuće u Herrengasse prenio u državu Donju Austriju, navodi ORF.
Bečka knjižnica će za stoti rođendan prikazati izložbu “Beč će postati savezna država”. Izložba je svojevrsni pogled iza kulisa odvajanja Beča od Donje Austrije. Mogu se vidjeti mnogi predmeti iz oko 1920. godine: od stranačkih plakata i povijesnih fotografija do dokumenata s pregovora o razdvajanju.
Pero Bačić
Foto: Michael Ludwig / facebook
Austrija
Socijalna pomoć za strance u Austriji: Tko ne integrira, neće dobiti novac
Većina primatelja socijalne pomoći u Austriji nisu državljani zemlje. Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) najavila je stroga pravila: socijalna pomoć od 2027. godine bit će uvjetovana obveznim integracijskim programom i aktivnim uključivanjem u rad.
Podaci Statistike Austrije pokazuju da u Beču oko 70 % primatelja socijalne pomoći živi u gradu, a 62 % nisu Austrijanci. Posebno zabrinjavajuća je grupa asilanata i osoba sa sekundarnom zaštitom koja čini 44 % primatelja, a većina njih je radno sposobna, ali nezaposlena. Prosječno primaju pomoć oko 10 mjeseci, što je duže od ukupnog prosjeka.
Plakolm naglašava: „Socijalna pomoć više ne štiti one koji su radili, nego one koji bez obveznog integracijskog programa nikada neće raditi.“ Novi program trebao bi osigurati pravednu i jasnu podršku te motivirati primatelje da se što prije zapošljavaju.
Austrija
Štednja usporava bečki megaprojekt: Izgradnja U2 i U5 kasnit će godinama
Zbog proračunskih rezova, grad Beč mora usporiti radove na svom najvećem infrastrukturnom projektu – proširenju linija podzemne željeznice U2 i U5 (U2xU5). Kako su potvrdile gradske vlasti, iako se prva faza radova odvija prema planu, druga faza mora biti odgođena.
„Nema prekida gradnje“, izjavila je pročelnica za javni prijevoz Ulli Sima (SPÖ). Ipak, rokovi se pomiču: linija U2 do Matzleinsdorfer Platza trebala bi biti gotova do 2030., dok će U5 do Frankhplatza biti završena tek tada, iako je početno otvaranje bilo planirano za 2026.. Ovom odgodom grad će uštedjeti 18 do 20 milijuna eura godišnje na troškovima održavanja.
Prema riječima direktorice Wiener Linien, Alexandre Reinagl, nema smisla istovremeno voditi dvostruku trasu između Rathausa i Karlsplatza, jer bi korist za mrežu bila mala, a troškovi visoki. Osim toga, paralelno korištenje istog dijela mreže za U2 i U5 povećalo bi rizik od zastoja i tehničkih problema.
Novi raspored radova:
- Proširenje U5 prema Hernalsu odgađa se za 2028.
- Proširenje U2 prema Wienerbergu pomiče se na 2030.
Reinagl objašnjava da se projekt „morao preispitati kako bi se izbjegli troškovni vrhunci“ i da će kasnije puštanje U5 (2030.) pomoći u stabilizaciji gradskog proračuna.
Cijeli projekt, poznat i kao najveća bečka investicija u klimatsku zaštitu, trebao bi biti u potpunosti završen sredinom 2030-ih godina.
Iako su ukupni troškovi još nepoznati, Sima priznaje da bi inflacija mogla dodatno poskupjeti radove:
„Da bih točno znala koliko će sve na kraju koštati, trebala bih kristalnu kuglu“, našalila se, dodajući da će o detaljima s državom razgovarati nakon dogovora o stabilizacijskom paktu.
Austrija
Trampove odluke pogađaju Štajersku: 340 radnika voestalpinea ostalo bez posla
Odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu sada imaju teške posljedice i za Austriju. Naime, čelični div voestalpine najavio je masovno ukidanje radnih mjesta u Štajerskoj, što je izazvalo šok u cijeloj regiji.
Prema službenim informacijama, 340 zaposlenika izgubit će posao u pogonima u Kindbergu i Mürzzuschlagu. Tvrtka voestalpine Tubulars, poznata po proizvodnji čeličnih cijevi za automobilsku industriju i naftne kompanije, najviše je pogođena novim američkim carinama na uvoz čelika.
„U pogonu je objavljena samo jedna obavijest, a ostatak informacija doznali smo iz medija“, izjavio je jedan radnik iz Kindberga koji je želio ostati anoniman. Kaže da su mnogi njegovi kolege očajni:
„Poznajem puno mladih koji su tek počeli graditi kuće i uzeli velike kredite. Sada ne znaju što će dalje. Ljudi su u strahu za budućnost.“
Prema riječima direktora koncerna Herberta Eibensteinera, od siječnja će se u Kindbergu raditi u dvije umjesto tri smjene, što znači da će između 150 i 200 zaposlenika postati višak. Tvrtka najavljuje socijalni plan za pogođene radnike, no mnogi sumnjaju da će u okolici uspjeti pronaći nova radna mjesta.
Katastrofa u voestalpineu novi je težak udarac za štajersko gospodarstvo, koje se već dulje bori s valom otpuštanja i zatvaranja industrijskih pogona.
