Ekonomija
Objavljeno koliko je Rusija zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata

Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde eura. Većina fosilnih goriva poslana je u Europsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60% viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.
Naime, prema izvještaju neovisnog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA) u Finskoj, čak 61% izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Europsku uniju za oko 57 milijardi eura.
Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi eura), Njemačka (12.1 milijardi eura) i Italija (7.8 milijardi eura), stoji u izvještaju koji je objavio AFP, prenosi Index.
Najviše ruskih prihoda od fosilnih goriva odnosi se na sirovu naftu (46 milijardi eura), a potom slijede plin koji Rusija izvozi plinovodima, naftni derivati, prirodni plin (LNG) i ugljen.
Iako je ruski izvoz fosilnih goriva pao u svibnju jer su mnoge zemlje i kompanije smanjile uvoz ruskih energenata zbog invazije na Ukrajinu, globalni rast cijena fosilnih goriva nastavio je puniti ruski proračun pa su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli rekordne razine.
Ruske cijene fosilnih goriva za izvoz su u prosjeku 60% više nego lani, stoji u izvješću. Neke zemlje, poput Kine, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, povećale su uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi se.
“Dok EU razmatra strože sankcije Rusiji, Francuska je povećala svoj uvoz i postala najveći kupac prirodnog plina na svijetu”, rekla je analitičarka CREA-e Lauri Myllyvirta.
“S obzirom na to da se većina tih kupnji ne odnosi na dugoročne ugovore, to znači da je Francuska svjesno odlučila koristiti ruske energente nakon invazije na Ukrajinu”, dodala je.

Ekonomija
Svaki četvrti radnik ima problem neisplaćenih prekovremenih sati u Austriji

Prema podacima iz 2024. godine, 42,3 milijuna prekovremenih i dodatnih radnih sati u Austriji nije bilo plaćeno niti kompenzirano na neki drugi način, što čini oko četvrtine svih odrađenih prekovremenih sati. Predsjednica Austrijske radničke komore (AK) Renate Anderl istaknula je ovu zabrinjavajuću pojavu na konferenciji za novinare, pozivajući na strože sankcije za poslodavce koji ne ispunjavaju svoje obveze prema radnicima.
Anderl je naglasila da neplaćeni prekovremeni rad ne šteti samo radnicima, već također negativno utječe na privatnu potrošnju, što dodatno pogoršava trenutnu ekonomsku situaciju. Zbog “krađe plaća” država gubi dodatne prihode, što je osobito važno u kontekstu trenutnog proračunskog deficita. Prema njezinim procjenama, gubitak poreza na dohodak zbog neplaćenih prekovremenih sati iznosi oko 960 milijuna eura, dok gubitak za socijalno osiguranje iznosi približno 330 milijuna eura.
Također, primijećeno je opadanje moralnih standarda među poslodavcima, dok je spremnost radnika za rad na vrlo visokom nivou. Iako je broj odrađenih prekovremenih sati u 2024. godini smanjen za 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, udio neplaćenih prekovremenih sati se povećao. Dok je 2020. godine oko 14 posto odrađenih prekovremenih sati bilo neplaćeno, danas taj postotak iznosi oko 25 posto. Žene su, kako se navodi, češće pogođene neplaćenim prekovremenim radom – gotovo svaka treća prekovremena satnica koju odrade žene nije plaćena, dok je među muškarcima taj postotak 23 posto.
Anderl poziva na hitne mjere, uključujući uvođenje “kaznenih naknada od 100 posto” za poslodavce koji ne kompenziraju zaslužene prekovremene sate te potrebu za povećanjem broja inspektora rada i zakonskom zabranom isteka roka za isplatu naknada za prekovremeni rad. Sindikalna organizacija (ÖGB) također podržava zahtjev za strože sankcije prema poslodavcima koji ne poštuju prava radnika.
Ekonomija
Novi problemi u građevini: Još jedna firma pred stečajem, u opasnosti više radnih mjesta

Tvrtka RMB-Bau GmbH iz Tullna podnijela je zahtjev za pokretanje postupka sanacije na Okružnom sudu u St. Pöltenu. Tvrtka, osnovana 2017. godine, suočava se s milijunskim dugovanjima, a 35 zaposlenika sada strahuje za svoja radna mjesta.
U sklopu sanacije bez vlastite uprave, planira se ukidanje dijela poslovanja i smanjenje broja zaposlenih. Iako tvrtka ima imovinu u vrijednosti od 860.000 eura, njezini dugovi iznose oko 5,24 milijuna eura.
Problemi su nastali zbog nepravovremenog reagiranja na ekonomske poteškoće, povećanih troškova materijala i plaća, te kupovine skupih mašina koje nisu mogle biti korištene jer su se otkazali prethodno dogovoreni poslovi. Također, neke dovršene usluge nisu bile na vrijeme preuzete od klijenata, što je dovelo do neplaćenih iznosa za izvršene radove.
Ekonomija
KTM: Indijski suvlasnik Bajaj osigurava 100 milijuna eura za nastavak poslovanja

Austrijski proizvođač motocikala KTM, koji se nalazi u stečajnom postupku, do kraja ožujka mora osigurati dodatna financijska sredstva kako bi mogao nastaviti s poslovanjem u travnju i svibnju. Ukupno je potrebno 100 milijuna eura, a očekuje se da će ih osigurati indijski suvlasnik Bajaj.
Financijska injekcija u dvije rate
Iako novac još nije stigao, optimizam među upravom KTM-a je prisutan. Prema izvješću austrijskog lista Oberösterreichische Nachrichten (OÖN), isplata bi mogla biti realizirana u dvije rate.
Bajaj je već početkom godine osigurao 50 milijuna eura kako bi omogućio ponovno pokretanje proizvodnje u Mattighofenu (okrug Braunau). Proizvodnja je nastavljena 17. ožujka, no sada je potrebno dodatnih 100 milijuna eura za daljnje poslovanje. Prema informacijama OÖN-a, formalna pisana potvrda još ne postoji, ali postoji usmeno obećanje.
Još u veljači, Bajaj je upravnom odlukom odobrio ukupno 150 milijuna eura – prvih 50 milijuna za pokretanje proizvodnje te dodatnih 100 milijuna za rad u sljedećim mjesecima.
Sanacijski upravitelj vjeruje u uplatu
Sanacijski upravitelj Peter Vogl izjavio je kako očekuje uplatu te naglasio da su se indijski partneri do sada pridržavali svojih obveza. Nije neuobičajeno da novac bude prebačen posljednjeg dana roka, a postoji mogućnost da će se isplata izvršiti u dvije etape – 50 milijuna eura u ponedjeljak, a ostatak nekoliko dana kasnije, zbog završetka fiskalne godine Bajaj grupe (31. ožujka).
KTM traži investitore za dugoročni opstanak
KTM se planira ponovno oglasiti 23. svibnja, kada će biti poznati daljnji koraci. Do tada, tvrtka mora isplatiti 30 posto svojih dugova vjerovnicima, što ukupno iznosi 600 milijuna eura. Za prikupljanje tih sredstava aktivno se traže investitori.
Prema informacijama OÖN-a, među potencijalnim ulagačima spominju se kanadski koncern BRP te austrijski poduzetnik Siegfried Wolf, no službene potvrde još nema, a detalji su povjerljivi. Uz to, moguće su regulatorne prepreke u vezi s preuzimanjem.
Ponovno pokretanje proizvodnje nakon stečaja
KTM AG i njegove podružnice KTM Components GmbH i KTM Forschungs- und Entwicklungs GmbH proglasile su insolventnost 29. studenoga prošle godine, nakon čega je proizvodnja zaustavljena 13. prosinca.
Uslijedila je pauza od gotovo tri mjeseca, uz smanjenje plaća zaposlenicima, kako bi se smanjile zalihe motocikala na skladištu. Nakon što je krajem veljače odobren sanacijski plan s 30-postotnom isplatom vjerovnicima i prvom financijskom pomoći Bajaja od 50 milijuna eura, proizvodnja je ponovno pokrenuta u jednoj smjeni.
Plan KTM-a je dostići puni kapacitet proizvodnje u roku od tri mjeseca.
You must be logged in to post a comment Login