Svijet
Objavljena detaljna prognoza za ljeto: Očekuju li nas rekordne vrućine ili oluje i poplave?
AccuWeather meteorolozi su objavili vremensku prognozu za predstojeće ljeto u Europi uključujući i prognoziranu situaciju u Austriji, Hrvatskoj te na Zapadnom Balkanu. Veći dio Europe bi se mogao suočiti sa sušom, no na Balkanu se očekuju oluje, a posljedično i poplave.
Na sjevernoj hemisferi će ljeto početi 21. lipnja, otprilike tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja. Ljetno vrijeme će brzo početi širom središnje i sjeverne Europe, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz u novu sezonu, piše Klix.ba.
Hoće li i 2023. biti godina rekordnih ljetnih temperatura?
S obzirom na to da su 2021. i 2022. godina oborile sve rekorde kada se radi o najtoplijem ljetu zabilježenom na europskom kontinentu, mnogi se pitaju hoće li i 2023. biti godina rekordne vrućine. Iako je u travnju ove godine u Španjolskoj već postavljen rekod za najvišu travanjsku temperaturu ikada zabilježenu u Europi, meteorolozi ipak ne očekuju da će 2023. biti još jedna godina ekstrema.
“Očekuje se da će ekstremne vrućine biti manje učestale na cijelom kontinentu u odnosu na posljednje godine. Bit će vremena kad će postati vruće, ali je malo vjerojatno da će se ponoviti ekstremna rekordna vrućina od prošlog ljeta”, kaže meteorolog Tyler Roys.
Međutim, iz AccuWeathera upozoravaju na toplije noći nego što je uobičajeno s tendencijom da temperature budu iznad povijesnog prosjeka za ljeto u Europi.
Istočna Europa je pak sigurna po tom pitanju jer se očekuju temperature blizu povijesnog prosjeka i bez vala vrućine. To uključuje Mađarsku, Rumuniju i Srbiju.
Suho i toplo ljeto
Očekuje se da će ljeto biti sušnije i toplije u usporedbi s povijesnim prosjekom što bi moglo izazvati probleme s požarima u Skandinaviji, koja nije stvorena da se nosi s takvim vremenskim obrascima.
Lipanj i srpanj će biti mjeseci bez puno padalina nakon čega se može očekivati padalinsko olakšanje.
Oni kojima su padaline najpotrebnije kao što su Španjolska i Italija, čini se da ove godine ipak neće dobiti olakšanje.
AccuWeather ističe sjevernu Francusku, Njemačku, Poljsku i balkanske države kao koridor koji će se najvjerojatnije suočiti s češćim padalinama i lošijim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom Europe.
“Padaline bi trebale biti blizu povijesnog prosjeka za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve širom Balkana”, kaže Roys.
Međutim, na Balkanu bi nevrijeme moglo rezultirati značajnim rizikom od bujičnih poplava jer se količina padalina povećava iznad povijesnog prosjeka za ovu sezonu.
“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati snažne vjetrove i grad”, rekao je Roys, prenosi Klix.
Međutim, to ne znači da je na Balkanu izgubljena svaka nada da ćemo uživati u ljetnim planovima i godišnjim odmorima jer će itekako biti lijepih i sunčanih dana.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login