Austrija
ÖBB će ponovno zapošljavati veliki broj radnika u Austriji
ÖBB ima veliku potrebu za osobljem zbog vala umirovljenja baby boomer generacije, ali i zbog sve veće ponude. Do 2030. tražit će se prosječno 4100 novih zaposlenika svake godine, rekao je izvršni direktor Andreas Matthä u utorak u Klubu poslovnih novinara u Beču. Također žele pomoći s bonusima.
Matthä je promovirao ÖBB kao sigurnog i održivog poslodavca. Prodaja raste u putničkom i teretnom sektoru unatoč sumornoj gospodarskoj situaciji. Samo prošle godine ÖBB-u, koji sada ima ukupno 45.520 zaposlenih, pridružilo se 6200 novih ljudi, uključujući preuzimanje regionalnog njemačkog pružatelja Go-Ahead i rebrendiranje tvrtke u Arverio.
S obzirom na golem broj prijava, ulažu se napori da se “prema njima postupa s poštovanjem”, rekao je Matthä. Prema priopćenju za javnost, prošle je godine zabilježen “rekordan interes”: 2024. bilo je 120.000 prijava, navodi se.
ÖBB zapošljava ljude u 130 zanimanja. Trenutačno se u 28 zanata školuje oko 2000 pripravnika. Otprilike tri četvrtine potpuno obučenih mladih ljudi zapošljava tvrtka.
Kako bi privukao potreban broj ljudi, ÖBB surađuje i s većim tvrtkama koje otpuštaju radnike. To je slučaj s KTM-om u Gornjoj Austriji i Magnom u Štajerskoj, rekao je Matthä. U Beču također postoji “Jobshop” u trgovačkom centru u trećem okrugu. Možete se prijaviti izravno tamo. Postoji i interni program putem kojeg zaposlenici dovode rodbinu ili prijatelje u ÖBB.
Za pojedinačne poslove postoje i bonusi od dva puta po 2.500 eura za uspješno zapošljavanje. To se odnosi na manevriste i dispečere. Prvih 2500 eura isplaćuje se nakon probnog rada, drugi nakon uspješno položenog završnog ispita. Za svaki od tih poslova ove godine traži se oko 300 ljudi.
Prošle godine 1500 zaposlenika ÖBB-a otišlo je u mirovinu. Do kraja 2030. trebalo bi ih biti oko 10.000. No, kadrovi nisu potrebni samo zbog vala odlaska u mirovinu, već i zbog toga što se ponuda u posljednje vrijeme kontinuirano povećava – a nakon stabilne 2025. godine, iduće godine slijedi još jedan porast prijevozničkih performansi zahvaljujući otvaranju tunela Koralm.
Dok željeznički tunel Koralm značajno povećava udobnost i brzinu putnika između Beča i Klagenfurta preko Graza, novi međuregionalni prijevoz također je potreban u dolini Mure i na željeznici Pyhrn, rekao je Matthä.
Polovica kašnjenja uzrokovana je u inozemstvu
Prema Matthäu, smetnje u ÖBB-u uzrokovane su događajima u inozemstvu. “Pedeset posto svih kašnjenja nastalo je na ovaj način.” Glavna tema bili su štrajkovi u Njemačkoj i, između ostalog, zatvaranje Deutsches Ecka, koji je toliko važan za austrijski domaći promet.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
Austrija
Austrija bi mogla povećati ograničenje na autocestama na 150 km/h
Prema izvješćima, ÖVP i FPÖ trenutačno pregovaraju o uvođenju ograničenja brzine od 150 km/h na autocestama. To bi imalo mnoge negativne posljedice, upozorila je organizacija za mobilnost VCÖ (Austrijski prometni klub).
U usporedbi sa 130 km/h, emisija CO2 povećava se u prosjeku za 19 posto. Emisije fine prašine i dušikovih oksida također bi se povećale. Tome se dodaje povećana potrošnja goriva, prometna buka i povećan rizik od nesreća, upozorio je VCÖ u priopćenju za javnost u srijedu.
Auto koji troši 6,5 litara na 100 kilometara pri 130 km/h prosječno sagorijeva 7,7 litara pri 150 km/h. Ako češće ubrzavate nakon kočenja, potrošnja goriva se još više povećava. Veće razlike u brzini i češći manevri kočenja pogoršavaju protočnost prometa i povećavaju rizik od zastoja.
Prema VCÖ-u, zaustavni put, koji se sastoji od vremena reakcije i puta kočenja, značajno se povećava. Dok se automobil koji se kreće brzinom od 130 km/h na suhoj cesti i s vremenom reakcije na kočenje u nuždi od 0,8 sekundi zaustavlja nakon 73 metra, automobil koji vozi brzinom od 150 km/h pod istim uvjetima i dalje ima brzinu od 122 km /h nakon 73 metra.
“Cijena za uštedu vremena, koja će u praksi biti znatno manja nego u teoriji, bila bi visoka: veća potrošnja goriva, veća prometna buka za stanovnike, više štetnih zagađivača, povećana emisija CO2 i, zbog znatno dužeg zaustavnog puta, povećan rizik od nesreća”, rekao je Michael Schwendinger iz VCÖ-a.
Trenutačno ograničenje brzine za automobile, karavane i kamione do 3,5 tone na austrijskim autocestama je 130 km/h. Niža ograničenja brzine vrijede noću na tzv. tranzitnim autocestama i s prikolicom. Organizacije za zaštitu okoliša stalno pozivaju na ograničenje brzine od 100 km/h.
Austrija
U Austriji se prodavali kebabi iz ilegalne mesnice, vlasti i dalje šute
U Favoritenu je otkrivena ilegalna mesnica. I dalje nema informacija o tome koji su restorani bili opskrbljivani iz te mesnice. Vlasti šute, a potrošači nemaju pojma.
Skandal oko bečkih kebaba izaziva veliku pometnju: nakon racije u ilegalnoj mesnici u bečkoj četvrti Favoriten, vlasti su identificirale nekoliko objekata koji su bili opskrbljeni robom. Istrage koje su u tijeku imaju za cilj razjasniti je li meso bilo jestivo ili ne. No, dok potrošači čekaju odgovore, vlasti šute – pokazalo je nekoliko upita “Heute”.
Uvjeti u ilegalnom proizvodnom pogonu bili su skandalozni: umjesto drva, piletina i govedina prerađivali su se u staroj stolariji – nerashlađeni, skladišteni na podu i odmrzani toplotnim pištoljem. Zaplijenjeno je i uništeno na stotine kilograma mesa.
Iako je već uzeto nekoliko uzoraka iz pogođenih objekata, ostaje nejasno gdje je točno meso završilo. “Iz razloga zaštite podataka, ne možemo vam dati nikakve informacije o pogođenim objektima”, rekao je glasnogovornik skupine za hitne mjere za “Heute”. No, uvjeravaju nas: “Zdravlje potrošača naš je glavni prioritet.”
Istrage su još u tijeku, a rezultati se očekuju uskoro. Međutim, AGES (Agencija za zdravlje i sigurnost hrane) naglašava: “Nemamo zakonske ovlasti objavljivati rezultate testova, nazive tvrtki ili upozorenja – to je odgovornost nadležnih za hranu.”
Dok se uzorci procjenjuju, neizvjesnost ostaje. Slučaj podsjeća na skandal oko kebaba u Koruškoj, u kojem se čovjek teško razbolio i kasnije umro nakon što je pojeo kontaminirano meso.
