Hrvatska
Novi sustav: Hrvati iz BiH, kao državljani EU-a, neće trebati potvrdu za prelazak granice
Informacija prema kojoj će Europska unija iduće godine pustiti u funkciju novi sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja – ETIAS, a koji će donijeti promjenu kada govorimo o prelasku granice za sve državljane zemalja koje nisu članice EU-a povukla je za sobom nekoliko pitanja, a ključno se odnosi na status onih žitelja BiH koji, uz bh., imaju i državljanstvo, primjerice, Republike Hrvatske, piše Večernji list BiH.
No, prema informacijama kojima raspolažu bh. institucije, u tom smislu ne bi trebalo biti nikakvih promjena, odnosno hrvatski državljani iz BiH neće morati prolaziti novu proceduru koja će biti obvezna za sve žitelje zemalja koje nisu članice EU-a.
Naime, novi sustav ETIAS sa sobom nosi obvezu prema kojoj će državljani BiH morati podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde, čija će cijena biti sedam eura i koja će imati rok trajanja od tri godine, a kojom će onda moći ulaziti u Europsku uniju, odnosno u schengensku zonu. Izvori Večernjeg lista upućeni u tematiku ističu kako se ova obveza neće odnositi na državljane Europske unije kojižive u BiH, odnosno na hrvatske državljane iz BiH, a koji će, kao i do sada, moći prelaziti granicu bez bilo kakve obveze za dobivanje potvrde. Drugim riječima, bez obzira na to što je riječ o državljanima Europske unije koji svoje prebivalište imaju na prostoru zemlje koja nije članica EU-a, u ovom slučaju BiH, nije napravljena nikakva razlika u odnosu na one državljane Unije u zemljama članicama.
Inače, Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) bit će automatizirani elektronički sustav koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u schengensku zonu. Očekuje se kako će sustav postati operativan u 2024. godini.
ETIAS ne uvodi obveze poput one o posjedovanju vize te će putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje moći putovati bez vize.
Državljani trećih zemalja kojima nije nužna viza za putovanje u schengensku zonu trebat će prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine ili do isteka važenja putnog dokumenta. Podnositelji zahtjeva mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti od plaćanja naknade. Prilikom popunjavanja prijave potrebno je pri ruci imati putnu ispravu i platnu karticu. Od korisnika će se također tražiti da unesu svoje osobne podatke. Proces se obrađuje u nekoliko minuta, a nakon toga dobivate e-poruku koja potvrđuje podnošenje prijave koja će uključivati jedinstveni ETIAS broj prijave. Pritom je iznimno važno zadržati ovaj broj za buduću upotrebu. Nakon što prijava bude obrađena, korisnik će dobiti još jednu poruku na e-poštu koja obavještava o njezinu ishodu. ETIAS sustav je, dakle, povezan s putovnicom, vrijedi do tri godine ili do isteka putovnice ako u međuvremenu dođe do toga. U tom slučaju, uz novu putovnicu morat će se dobiti i nova ETIAS putna dozvola. Uz važeću ETIAS dozvolu za putovanje, državljani BiH moći će ulaziti na teritorij europskih zemalja koliko god često žele za kratkoročne boravke – obično do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Iz Europske unije također su obrazložili i kako neke od pogodnosti ETIAS-a uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito. S druge strane, kada govorimo o novom europskom sustavu, iznimno će važno biti navrijeme educirati poslovnu zajednicu i izvozno orijentirane kompanije iz Bosne i Hercegovine, a koje bi u sklopu priprema trebale navrijeme osigurati potrebne dozvole svojim vozačima kako bi se izbjegli potencijalni neželjeni scenariji zastoja na graničnim prijelazima.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
