Austrija
Novi sjaj Hundertwasserovog muzeja
Svečano otvorenje poznatog bečkog muzeja KunstHausWien zakazano je za kraj veljače i trajat će četiri dana. Muzej će se ubuduće još više posvetiti temama čovjeka, prirode i klime, a nakon obnove posjetitelji mogu uživati u energetski saniranom i moderniziranom muzeju.
Nakon gotovo osmomjesečne obnove Hundertwasserov muzej u Beču otvara svoja vrata 29. veljače. Posjetitelji su pozvani da besplatno prisustvuju programu koji će trajati čak četiri dana. Osim toga, muzej se pravovremeno otvara i kako bi iznjedrio i prvi Bečki klimatski bijenale koji počinje u travnju.
Energetskom sanacijom potrošnja energije smanjena za 75 posto
Bečki muzej KunstHausWien još je 2018. godine dobio priznanje kao prvi zeleni muzej u Austriji, a pet godina poslije opet se održivom modernizacijom zgrade dokazuje kao predvodnik u ekološkoj osviještenosti kulturnih institucija. U fokusu osmomjesečnih radova bio je prelazak na održivu hidrotermalnu opskrbu energijom. U usporedbi s prijašnjom klimatiziranom površinom potrošnja energije trebala bi se smanjiti i za 75 posto. Kako bi se posjetiteljima osigurao suvremeni muzejski doživljaj, predvorje je prošireno, ulaz u muzej je bez prepreka, sustav označavanja inovativno je optimiran, a djela su kontekstualizirana u izložbenom prostoru. Muzejski se kafić Friedlich također predstavlja novim konceptom: ondje će se u budućnosti fokusirati na organski uzgojene te lokalne proizvode.
Četverodnevni program otvorenja
Tijekom otvorenja koje će trajati od 29. veljače do 3. ožujka muzej KunstHausWien posjetitelje poziva da uz raznovrstan program iskuse novo ruho klimatski sanirane, održive i modernizirane kulturne ustanove. Organizirane su i vođene ture kroz novopostavljenu stalnu izložbu koja daje uvid u svijet i filozofiju austrijskog slikara, grafičara, arhitekta i ekološkog aktivista Friedensreicha Hundertwassera koji je muzej i dizajnirao. Osim vođenih tura prva dva dana otvorenja održat će se i koncerti u muzejskom kafiću. Program tijekom vikenda osmišljen je za obitelji, ali poziva i sve zainteresirane na radionice i razgovore o umjetnosti, ekologiji, arhitekturi, održivom dizajnu i kružnoj ekonomiji vode.
Bečki muzej KunstHausWien otvoren je 1999. godine, nalazi se u 3. okrugu Landstraße te posjeduje najveću svjetsku zbirku Hundertwasserovih djela. U muzeju se također mogu vidjeti i privremene izložbe suvremenih umjetnika.
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
