Austrija
Novi predsjednik SPÖ-a za uvođenje ograničenja od 100 km/h, građani protiv
Gotovo da ne prođe tjedan dana bez prosvjeda klimatskih aktivista. Teško da bilo koja druga tema trenutno više polarizira javnost, a klimatske aktiviste više se teško može zaobići.
Njihov glavni zahtjev je ograničenje brzine na 100 km/h umjesto sadašnjih 130 km/h na austrijskim autocestama. Novi šef SPÖ-a Andreas Babler to bi odmah proveo u djelo, zbog čega ga ostali stranački kolege žestoko kritiziraju. No, čak polovica crvenih birača odbija inicijativu svog predsjednika. U svakom slučaju, činjenica je da bi ušteda goriva bila oko deset posto, a emisija CO2 manja za 23 posto.
Treba li uvesti 100 km/h na svim autocestama u Austriji kao dio zaštite klime? Renomirani institut “Unique Research” je u ime dnevnih novina “Heute” krajem lipnja telefonski i online intervjuirao 804 Austrijanca koji ispunjavaju uvjete.
Rezultat: Samo 18 posto stanovništva bilo je “jako za”, a daljnjih 18 posto “radije preferira tu mjeru”. Protivnici ograničenja brzine očito su u većini. 21 posto je prilično protiv, 39 posto čak “jako protiv”. Ostali se nisu mogli odlučiti ili nisu imali mišljenje.
Austrija
Austrija donijela važnu odluku vezanu za Schengen
Austrija je pristala ukinuti svoj dugogodišnji veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske bezgraničnom Schengenskom prostoru, što su ove dvije istočnoeuropske zemlje dugo priželjkivale. Ovaj važan korak objavljen je danas poslijepodne tijekom sastanka u Budimpešti, koji je organiziralo mađarsko predsjedništvo Vijeća EU, uz prisustvo ministara unutarnjih poslova Rumunjske, Bugarske i Austrije.
Ministri su potpisali zajednički sporazum koji otvara put prema punopravnom članstvu u Schengenu, prema izjavama glasnogovornika Mađarske. Ovo će u praksi značiti ukidanje kopnenih graničnih kontrola, koje su bile posljednja prepreka. Početkom godine već su ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama kao prvi korak prema integraciji.
Pozdravne reakcije europskih čelnika
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je ovu odluku, ističući da Rumunjska i Bugarska “u potpunosti pripadaju” schengenskom prostoru. Dodala je kako bi 2025. trebala biti godina jačanja Schengena. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola također je izrazila zadovoljstvo, naglašavajući da jači Schengen znači i jaču Europu.
Ključne točke:
- Austrija ukinula veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske Schengenskom prostoru.
- Sastanak održan u Budimpešti uz sudjelovanje ministara unutarnjih poslova triju zemalja.
- Potpisan zajednički sporazum za ukidanje kontrola na kopnenim granicama.
- Početkom godine već ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama.
- Ursula von der Leyen i Roberta Metsola pozdravile ovu odluku kao korak prema jačoj Europi.
Austrija
Božićna shopping groznica u Austriji, Pošta povećava broj zaposlenih
Otprilike četvrtina svih božićnih kupnji obavi se sada, u drugoj polovici studenog. Kako bi to postigla, poštanska služba se oslanja na više osoblja i vozila u cijeloj državi. Budući da se puno narudžbi naručuje putem interneta, mora se isporučiti rekordan broj paketa.
Pošta u Salzburgu isporučit će oko 1,3 milijuna paketa sljedećih tjedana prije Božića. Kako bi to postigla, tvrtka s jedne strane povećava broj zaposlenika, ali i broj vozila koja se koriste za dostavu, rekao je glasnogovornik poštanske službe Markus Leitgeb: „Tijekom najvećeg prometa, oko 820 ljudi radit će samo na dostavi. Logistika centri u Wals-Siezenheimu i Thalgau imat će ukupno 340 ljudi. Tako da će više od 1100 ljudi raditi na božićnim paketima za stanovnike Salzburga.”
Pošta u Salzburgu za božićno poslovanje koristi 820 vozila. Neki honorarci povećavaju radno vrijeme, ali koriste se i privremeni radnici: “Ima skoro 70 novih ljudi, što u dostavama, što u logističkim centrima. Trebamo ovu pomoć sada.
Pripreme za rekordan broj dostavljenih paketa traju od kasnog ljeta.
Austrija
U Beču živi 74 posto nezaposlenih izbjeglica
Podaci objavljeni u “Kronen Zeitungu” potaknuli su novu raspravu tijekom vikenda. Opet je riječ o izbjeglicama, onima koji imaju pravo na azil, nezaposlenosti – i saveznoj prijestolnici Beču.
Čim nekome bude priznat status izbjeglice ili osobe s pravom na supsidijarnu zaštitu, može slobodno izabrati mjesto stanovanja. Zbog većih socijalnih davanja i puno veće zajednice ljudi koji dolaze iz iste zemlje najčešće se bira Beč.
Pogleda li se raspodjela nezaposlenih ili na obuci onih koji imaju pravo na azil i supsidijarnu zaštitu, vidi se, prema podacima “Krone”, da ih impresivnih 74,4 posto živi u Beču. Slijedi Štajerska sa 6,1 posto, zatim Gornja Austrija sa 6,0 i Donja Austrija sa 4,2 posto. Posljednje je Gradišće s 0,4 posto.
Beč trenutačno mora pokriti 72 posto nacionalnih troškova za minimalni dohodak. Brojke “Profila” pokazale su prije nekoliko mjeseci da i udio izbjeglica u ukupnom broju nezaposlenih jako varira. U travnju je u Beču iznosio 21,8 posto, a u Gradišću samo 1,8 posto. Uskoro bi svaka četvrta nezaposlena osoba u Beču mogla biti izbjeglica.
Okolnost koja posebno ljuti čelnika bečkog FPÖ-a Dominika Neppa: “Gradonačelnik SPÖ-a Michael Ludwig učinio je Beč magnetom za socijalne tražitelje azila.” U tom kontekstu Nepp spominje i slučaj koji je otkrio “Heute” velike obitelji koja mjesečno prima 4600 eura od socijalnih davanja. “Nije ni čudo” da sve više ljudi dolazi u Beč kada im Ludwig služi “med i mlijeko”.
“Ova politika je sprdnja za sve vrijedne Bečane koji moraju financirati te troškove”, nastavio je Nepp. Ako čelnik FPÖ-a bude izabran za gradonačelnika, minimalno osiguranje bit će dostupno samo građanima Austrije.
