U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.

Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj

Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.

Zona nadzora u Austriji

Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.

Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.

Provedene kontrole i uzorkovanje

U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.

Daljnje mjere za smanjenje rizika

Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.

Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.

Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.

Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Zbog stalne recesije i visoke inflacije, crno tržište u Austriji nastavlja rasti, što uzrokuje značajne gubitke od poreza i godišnje košta državu milijarde eura.

Ekonomist i stručnjak za crno tržište Friedrich Schneider iz Linza predviđa daljnji porast crne ekonomije u Austriji zbog očekivanog rasta nezaposlenosti i visoke inflacije. Prema njegovim procjenama, volumen sive ekonomije u 2025. godini dosegnut će 40,7 milijardi eura, što čini 8,1 posto službenog BDP-a, što je povećanje od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Siva ekonomija u prošloj godini porasla je za 14,9 posto, dosegnuvši 38,23 milijarde eura, što je 7,8 posto službenog BDP-a. Taj je porast djelomično ublažen ukidanjem “hladne progresije”. Ove godine porast crnog tržišta mogao bi biti dodatno potaknut mjerama štednje u proračunu, jer bi se gubitak prihoda barem djelomično kompenzirao.

Austrija se i dalje ubraja među zemlje s najmanjim udjelom crnog tržišta u Europskoj uniji, odmah nakon Luksemburga, dok su zemlje poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske suočene s mnogo većim udjelima sive ekonomije.

Najveći udio sive ekonomije u Austriji, oko 39 posto, ima građevinska industrija i obrtnici, dok slijede druge komercijalne djelatnosti i usluge vezane uz kućanstva s udjelom od 17 posto.

Zbog crne ekonomije, državi izbjegava prihod u obliku poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u iznosu od 2,0 do 3,5 milijardi eura godišnje. Međutim, gubici od poreza su ograničeni jer se, prema Schneiderovim riječima, 85 posto novca zarađenog na crnom tržištu ponovno troši u službenoj ekonomiji. Pored toga, zdravstveno osiguranje mora podnijeti dodatne troškove zbog nesreća i radne nesposobnosti osoba koje rade na crno.

Schneider predlaže ponovnu uvođenje bonusa za obrtnike od 2.000 eura po kućanstvu godišnje, kao i smanjenje troškova rada kako bi se suzbila crna ekonomija.