Svijet
Nova vlast u Crnoj Gori i politička pozicija hrvatske manjine
Krajem kolovoza ove godine održani su parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Nakon 30 godina suverene vladavine vladajući DPS crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića i njegovi koalicijski partneri prelaze u oporbene klupe. S druge strane, u tijeku je formiranje nove crnogorske vlade. Novu vlast činit će tri oporbene koalicije: prosrpska koalicija budućeg premijera Zdravka Krivokapića i dvije građanske koalicije. To su lista “Mir je naša nacija” Alekseja Bečića i lista “Crno na bijelo” Dritana Abazovića.
Budući da će novu vlast činiti konglomerat potpuno različitih političkih opcija i da je nova vladajuća većina u crnogorskom parlamentu veoma tanka (41 od 81 zastupnika), s pravom se postavlja pitanje njene dugoročne održivosti. Bez obzira na sve razlike, sve tri koalicije imale su samo jedan zajednički cilj: srušiti s vlasti Milu Đukanovića. Jednima je smetao zbog korupcije, a drugima zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Najveći protivnik toga zakona je bila Srpska pravoslavna crkva. Zahvaljujući njenom angažmanu na terenu došlo je do nezapamćene mobilizacije (pro)srpskog biračkog tijela. To je na kraju rezultiralo veoma visokim odazivom birača (gotovo 80 posto) i pobjedom triju oporbenih koalicija.
Iako su se mnogi pribojavali, za sada se prema koalicijskom sporazumu ipak čini da će Crna Gora nastaviti put prema Europskoj Uniji i da neće izaći iz NATO-a . Jedino je izvjesno da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti biti povučen. Ono što bi sljedećem razdoblju moglo biti zanimljivo su rezultati idućeg popisa stanovništva. Očekuje se porast udjela Srba u etničkoj strukturi Crne Gore. Što udio bude veći, to je veća mogućnost da prosrpska koalicija na sljedećim izborima formira vlast bez Dritana Abazovića. To bi moglo značiti i moguće otvaranje pitanje ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom.
Hrvatska manjina u Crnoj Gori
Mnogim medijima u Hrvatskoj je promaknulo ili je sasvim usputno komentirano da u novom sazivu crnogorskog parlamenta hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori neće imati predstavnika. Naime, za hrvatske političke opcije u Crnoj Gori vrijedi izborni prag od 0,70 posto. Ako se ne pređe taj izborni prag, vrijedi prag od 0,35 posto.
Sve do ovih izbora Hrvati u Crnoj Gori bili su predstavljeni kroz Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) koja je bila jedan od tradicionalnih koalicijskih partnera Mile Đukanovića. Međutim, u HGI-u je došlo do raskola te je dio članova nekoliko mjeseci prije izbora osnovao Hrvatsku reformsku stranku. Takva rascjepkanost u inače izrazito malobrojnom hrvatskom biračkom tijelu dovela je do toga da nijedna od dvije političke opcije nije prešla prag od 0,35 posto. HGI je osvojio 0,27, a HRS 0,12 posto glasova.
Da nije došlo do raskola, hrvatska nacionalna manjina danas ne bi samo bila zastupljena, nego bi možda čak i bila ‘jezičac na vagi’ u formiranju nove vlade. Podjele su još jednom koštale Hrvate. Ovaj put, možda, i dvostruko.
R.P
Foto: unsplash.com
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
You must be logged in to post a comment Login