Connect with us

Austrija

Nova pravila: Karantena za djecu mlađu od 10 godina više nije potrebna

Objavljeno

na

Nakon sastanka ministra obrazovanja Heinza Faßmanna i ministra zdravstva Rudolfa Anschobera predstavljen je novi pravilnik za učenike i škole gdje se pojavio koronavirus.

Tako ubuduće učenici i učenice mlađi od 10 godina i u slučaju bliskog kontakta sa zaraženom osobom ne trebaju više ići u karantenu. To znači i da u slučaju oboljenja jednog od učenika iz razreda sva ostala djeca mogu normalno nastaviti pohađati nastavu, te nema izolacije za taj razred kako je to bio slučaj do sada.
Sva djeca koja ne moraju u karantenu mogu normalno nastaviti koristiti i javni prijevoz.

Ministri ističu i kako žele ubrzati testiranje u školama te najavljuju dolazak novog i bržeg antigen testa.

“Osigurali smo veliki kontingent brzog antigen testa”, rekao je ministar Faßmann. On je dodao da će nove testove nakon raspusta prve dobiti škole u Innsbrucku i Mödlingu. Ti novonaručeni testovi bi u roku od samo par minuta trebali pokazati rezultate.

U slučaju da se posumnja u oboljenja zdravstvene vlasti će provesti test unutar 24 sata. Učenici koji budu negativni nastavljaju dalje sa školom, a učenik koji bude pozitivan šalje se kući u izolaciju.

Za učenike starije od 10 godina vrijedi da samo direktni kontakti oboljelog moraju u karantenu, a ostali učenici nastavljaju normalno pohađati nastavu. Prema riječima ministra Faßmanna trenutno je samo sedam škola zatvoreno radi koronavirusa. Do sada je u školama provedeno 5000 testova, a samo tri posto testiranih je bilo pozitivno.

Pero Bačić
Foto: Felipe Schiarolli / unsplash.com

Advertisement

Austrija

Austrija je u krizi, sljedećih godina morat će uvesti ozbiljne uštede

Objavljeno

na

By

Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.

Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.

Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.

Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.

Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.

Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.

Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.

Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.

Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.

U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.

Nastavi čitati

Austrija

Austrijanac ženu umrlu u BiH htio prebaciti preko hrvatske granice, uhićen je

Objavljeno

na

By

Krajem studenog 2024. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Gunja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, policijski službenici zaustavili su osobni automobil s austrijskim registarskim oznakama. Vozilom je upravljao 65-godišnji državljanin Austrije, dok je na suvozačevom mjestu sjedila ženska osoba, objavili su iz PU vukovarsko-srijemske za Index.

Tijekom granične kontrole vozač je predao svoje dokumente te dokumente putnice, također austrijske državljanke. Međutim, policajci su primijetili da žena nije komunicirala s njima i činilo se da nije pri svijesti. Na vozačevo objašnjenje da putnica spava, službenici su posumnjali i pozvali mrtvozornika, koji je utvrdio da je 83-godišnja putnica preminula.

Pokušaj izbjegavanja formalnosti za prijenos posmrtnih ostataka
Daljnjom istragom utvrđeno je da je preminula žena umrla na području Bosne i Hercegovine, a vozač ju je pokušao prevesti u Austriju kako bi izbjegao formalnosti povezane s prijenosom posmrtnih ostataka.

Policija je provela kriminalističko istraživanje nad 65-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela povrede mira pokojnika. Nakon završetka istrage, osumnjičeni je predan pritvorskom nadzorniku, a protiv njega je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Tijelo preminule preuzeo je ovlašteni pogrebni prijevoznik u Republici Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Austrija

AMS otkazao novac majci troje djece, ona se žalila

Objavljeno

na

Ženi iz Linza služba za tržište rada otkazala je hitnu pomoć na osam tjedana. Razlog za to: AMS je ženi ponudio posao prodavačice u jednoj tvrtki.

Međutim, žena nije mogla prihvatiti ovaj posao jer je poslodavac inzistirao da svaki dan počinje raditi u 7 sati, ali kao majka troje djece (12, 11 i 6 godina) na posao je mogla doći tek nakon 7 sati zbog njezinih obveza prema djeci.

Njen suprug nije mogao odradite te “obiteljske obveze” budući da je svaki dan morao rano odlaziti kako bi na vrijeme stigao na posao. Zato se žena požalila Radničkoj komori te im je objasnila da joj je uskraćena hitna naknada s AMS-a.

AK je konačno podnio žalbu AMS-u u ime žene iz Linza. Uspješno! Negativna odluka je poništena, a majka troje djece ipak je dobila hitnu pomoć na koju je imala pravo.

“Ovaj slučaj još jednom pokazuje koliko je važno potražiti savjet od Radničke komore ako postoje problemi s naknadama za nezaposlene ili hitnom pomoći”, kaže predsjednik AK Andreas Stangl.

Nastavi čitati
LM