Austrija
Nova naknada za ORF od 2024. , evo što točno morate učiniti
Od 1. siječnja svi će plaćati ORF porez na kućanstvo! Tko je dosad plaćao GIS, proći će jeftinije – tko nema televiziju sada će ipak morati plaćati bez obzira na sve.
Dok je naknada za emitiranje prije bila vezana uz vlasništvo prijamnika, doprinos ORF-u sada se temelji na primarnom prebivalištu.
U punom je jeku prelazak s dosadašnjih naknada za emitiranje na jeftiniji ORF prilog koji se od 1. siječnja 2024. mora plaćati za sve glavne adrese stanovanja. GIS pruža sveobuhvatne informacije o odgovarajućim promjenama. Nema potrebe za registraciju za onog tko već ima placa GIS. Vaši podaci uključujući ugovor o plaćanju automatski će se prenijeti u novi sustav. Postojeća izuzeća također ostaju na snazi.
Međutim, ako još niste platili naknadu za emitiranje, morate se aktivno registrirati s glavnom adresom prebivališta – najlakši način je na orf.teil.at. Za svako glavno prebivalište mora biti prijavljena jedna odrasla osoba. Ukoliko se to ne dogodi, obavijest o visini godišnje naknade bit će poslana osobi na toj adresi. Nakon toga imate mogućnost prebacivanja na SEPA izravno terećenje (nalog za naplatu) i također djelomičnog plaćanja. Korisnici će nastaviti primati pisma od GIS-a do kraja godine, a od OBS-a (ORF-Beitrags Service GmbH) od siječnja 2024.
Zakonom o ORF-u svaka primarna adresa prebivališta solidarno će sudjelovati u financiranju ORF-a od 1. siječnja 2024. godine, bez obzira na to koliko i koji uređaji rade i koliko ljudi tamo živi. Prema osnovnoj ideji “ORF pripada svima”, jedna odrasla osoba po glavnoj adresi stanovanja plaća fiksni doprinos za ORF, što odgovara 15,30 eura mjesečno, plus svi državni porezi. To je dakle jeftinije od iznosa koji su dosad plaćali sudionici s televizorima i radijima. Novo od siječnja 2024.: Za sekundarna prebivališta ne plaćaju se ORF doprinosi.
Dok je naknada za emitiranje prije bila vezana uz vlasništvo prijamnika, doprinos ORF-u sada se temelji na primarnom prebivalištu. To znači da postoje osobe koje će morati platiti od 1. siječnja 2024., ali još nemaju GIS broj sudionika. Ovi građani moraju prijaviti jednu osobu na primarno prebivalište. To možete učiniti izravno na orf.teil.at. “U sklopu registracije također možete prijeći na povoljno plaćanje SEPA izravnim terećenjem, kao što to čini većina naših korisnika. To omogućuje raspodjelu ukupnog doprinosa na cijelu godinu; ili dva puta godišnje po šest mjeseci ili šest puta godišnje svaka dva mjeseca. Osim toga, nakon što se registrirate, možete podnijeti zahtjev za izuzeće ako ispunjavate relevantne uvjete,” kaže Alexander Hirschbeck, generalni direktor GIS-a.
Ukoliko se nitko aktivno ne prijavi na adresu primarnog prebivališta, bit će poslana uplatnica za godišnju naknadu za 2024. godinu. I nakon primitka uplatnice još uvijek možete prijeći na SEPA izravno terećenje (s mogućnošću djelomičnog plaćanja) ili zatražiti izuzeće. Osobe koje već imaju račun doprinosa u GIS-u automatski će biti dodane u OBS kao osobe koje plaćaju doprinose zajedno s prethodnim načinom plaćanja. Stoga za njih nema potrebe za akcijom.
Kao i do sada, određene osobe još uvijek mogu podnijeti zahtjev kako bi bile oslobođene ORF doprinosa i državnog poreza. Mrežni kalkulator izuzeća, dostupan na orf.teil.at, pruža pregled ispunjavanja zahtjeva za izuzeće ili subvenciju. “Svatko tko je već oslobođen naknade za emitiranje ne mora ništa poduzimati. Izuzeće će se primijeniti automatski”, naglašava Hirschbeck.
Kao rezultat ORF zakona, GIS Fees Info Service GmbH prenosi se na ORF-Beitrags Service GmbH (skraćeno: OBS – ORF Contributions Service). “To znači da će žuti GIS logo također nestati i biti zamijenjen novim crveno-bijelo-crvenim OBS logom. Već predstavljamo ovu transformaciju prikazivanjem GIS logotipa u nijansama sive pored OBS logotipa na raznim kanalima i tako ćemo stvoriti spor prijelaz”, kaže Hirschbeck.
Austrija
Pad životnog standarda u Austriji, svaki građanin izgubio 914 eura
Katastrofalan ekonomski razvoj u Austriji negativno je utjecao na životni standard građana. To pokazuje nedavna analiza.
Austrijsko gospodarstvo prošle je godine doživjelo negativan razvoj. BDP je pao za 1,2 posto, što je najlošiji rezultat u Europskoj uniji. Za usporedbu, Danska je u istom razdoblju zabilježila rast od 3,6 posto.
Stručnjaci iz liberalnog think tanka Agenda Austria analizirali su kako se ovaj pad odrazio na životni standard. Rezultati su, blago rečeno, obeshrabrujući.
Austrija na dnu ljestvice
Prema analizi, svaki Austrijanac izgubio je 914 eura prošle godine. Time se Austrija nalazi na samom dnu ljestvice EU-a. Negativan trend zabilježen je još samo u Luksemburgu, Irskoj, Finskoj, Estoniji i Njemačkoj.
Poljska i Grčka ispred Austrije
Čak su i zemlje poput Poljske, Grčke i Bugarske ostvarile gospodarski rast i znatno su ispred Austrije u pogledu povećanja životnog standarda.
Na vrhu ljestvice nalazi se Danska s porastom od 1.975 eura po stanovniku, a slijede Malta (1.043 eura) i Hrvatska (819 eura).
Stručnjaci upozoravaju na izostanak reformi
“Problem traje već duže vrijeme”, analizira ekonomist Agenda Austria Dénes Kucsera. “To je posljedica dugotrajnog izostanka reformi. Troškovi rastu, produktivnost pada, a nedostatak kvalificirane radne snage sve više otežava situaciju. Industrija se suočava s velikim izazovima, a mi smo već treću godinu u recesiji”, upozorava se.
Potrebne su hitne strukturne reforme
Visoki proračunski deficit samo je “vrh ledenog brijega”, ističu stručnjaci. Ni prognoze za 2026. nisu optimistične, što znači da su hitno potrebne strukturne reforme. Skandinavske zemlje pokazuju kako se to može postići – primjerice, Švedska je uvela kontrolu državne potrošnje, dok je Danska prilagodila mirovinski sustav rastućem životnom vijeku.
Prvi koraci, ali nedovoljni
Planirana prilagodba stvarne i zakonske dobi umirovljenja u Austriji jest “korak u pravom smjeru”, no sustav zahtijeva temeljitu reformu.
Skepticizam prema novoj vladi
Kucsera ne vjeruje da će nova crno-crveno-ružičasta koalicija napraviti značajne reforme: “Nijedna od triju stranaka ne želi ozbiljno reformirati mirovinski sustav, iako već sada svaki treći euro iz državnog proračuna odlazi na mirovine.” To ostavlja manje sredstava za ključne buduće investicije, poput obrazovanja.
Austrija
Uspostavljene zone nadzora, Austrija će kontrolirati i granice
U blizini austrijske državne granice prijavljeno je sve više slučajeva slinavke i šapa. Zbog toga je uspostavljena zona nadzora.
Novi slučajevi u Slovačkoj i Mađarskoj
Slovačka i Mađarska su 25. i 26. ožujka prijavile nove izbijanja slinavke i šapa (MKS). Najnoviji potvrđeni slučaj u Mađarskoj zabilježen je u općini Levél, koja se nalazi samo desetak kilometara od austrijske granice.
Zona nadzora u Austriji
Prema zakonima Europske unije, zbog izbijanja bolesti u Levélu, Austrija je 26. ožujka uspostavila zonu nadzora u kojoj su propisane dodatne obvezne mjere.
Zbog blizine izbijanja bolesti u Mađarskoj, zona nadzora proširena je na austrijsko državno područje na temelju odluke Saveznog ministarstva za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK), priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Provedene kontrole i uzorkovanje
U nadzornoj zoni nalaze se i četiri općine u okrugu Neusiedl: Deutsch Jahrndorf, Mönchhof, Nickelsdorf i Halbturn. Sve farmske životinje s papcima u zahvaćenim područjima testirane su na prisutnost virusa. Prema podacima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), nije pronađen nijedan pozitivan slučaj infekcije slinavkom i šapom.
Daljnje mjere za smanjenje rizika
Kako bi se dodatno smanjio rizik, uspostavljena je dodatna nadzorna zona u nekim pograničnim okruzima u Donjoj Austriji, kao i u okruzima Neusiedl, Eisenstadt-Umgebung (uključujući Eisenstadt i Rust), Mattersburg i Oberpullendorf. U tim područjima veterinarske službe provode redovite inspekcije farmi i nasumična testiranja u sklopu programa nadzora, priopćilo je pokrajinsko tijelo Burgenlanda.
Austrija
Cijene energije za kućanstva ponovo rastu
Cijene energije su u veljači 2025. godine porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini, energija za kućanstva poskupjela je za 3,4 posto, čime je porast cijena ponovno bio iznad stope inflacije, izvijestila je Austrijska energetska agencija (AEA). Drva za ogrjev, plin i lož ulje postali su jeftiniji, dok su cijene ostalih energenata, osobito električne energije, porasle.
Najveći porast cijena u jednom mjesecu zabilježen je kod peleta za ogrjev, koji su poskupjeli za 1,4 posto. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, ove su pelete bile jeftinije za 15,7 posto. Drva za ogrjev su se u veljači, u odnosu na prethodni mjesec, pojeftinila za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bila jeftinija za 9 posto. Cijene struje u veljači su porasle za 0,3 posto u odnosu na siječanj, dok je, u usporedbi s veljačom prošle godine, struja poskupjela za 35,7 posto.
Cijene plina pale su za 0,1 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini bile su niže za 12,3 posto. Cijene dizela bile su više za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je dizel, u usporedbi s prošlom godinom, bio jeftiniji za 5,8 posto. Superbenzin je poskupio za 0,7 posto, dok je u odnosu na prošlu godinu bio jeftiniji za 0,4 posto. Cijena lož ulja pala je za 0,1 posto u odnosu na siječanj i bila je niža za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu.
