Svijet
‘Non paper’: Objavljen dokument koji predviđa raspad BiH
Slovenski portal “Necenzurisano” objavio je sadržaj dokumenta koji se u diplomatskim krugovima neslužbeno koristi kao ideja za razmatranje. Slovenski i bh. mediji tvrde da je takozvani ‘non paper’ dokument neslužbenim putem dobio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Dokument sadrži ideje o tome kako na prostru bivše Jugoslavije napraviit funkcionalna društva i države. Dokument nije službeni stav Slovenije, nego samo jedan od prijedloga za rješenje pitanja koja se tiču zemalja bivše Jugoslavije.
Dokument nudi rješenja situacije, a najzanimljivija stvar je da dokument predviđa postojanje države Bosne i Hercegovine kao i nastanak bošnjačke nacionalne države na dijelu teritorija današnje BiH. Dokument u svom uvodi govori o neriješenim nacionalnim pitanjima Srba, Albanaca i Hrvata koja postoje nakon raspada Jugoslavije. U ‘non paperu se navodi’ da su ključna pitanja i dalje neriješena.
Dokument donosi trajna rješenja i nudi promjenu granica država poput BiH, a ističe se kako Hrvatska, Srbija i Albanija imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
Sami dokument navodi nekoliko vrlo precizni teza koje opisuju stanje u BiH i regiji:
- Dejtonski sporazum 1995. godine, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, koji je odnio više od 100.000 života, praktično je prepoznao ono što je postignuto u ratu
- Trenutno je teško zamisliti europske perspektive Srbije i Kosova.
- Članstvo BiH u EU može se u potpunosti isključiti.
- U međuvremenu prazan prostor iskoristila je Turska, koja je povećala svoj utjecaj (na muslimane) u BiH i Sjevernoj Makedoniji.
- Osim Turske, nekolicine lokalnih političara i njihovih pristaša koji osobno imaju koristi od kaosa i nefunkcionalnih institucija, nitko nije zadovoljan situacijom u BiH.Dokument donosi i prijedloge ujedinjena Kosova i Albanije, gdje bi srpski dio Kosova dobio poseban status +po uzoru na Južni Tirol, autonomnu pokrajinu u sjevernoj Italiji, gdje većinu stanovništva govori njemački. Što se srpskog nacionalnog pitanja tiče, ono se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela Republike Srpske Srbiji. Time bi i Srbija bila spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije.
Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH, opet po uzoru na Južni Tirol. Bošnjaci bi time dobili svoju državu.
„To bi Bošnjacima dalo neovisno funkcionirajuću državu i preuzelo punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali hoće li se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (slijedeći primjer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU a naglim porastom turskog utjecaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećem desetljeću“, piše u dokumentu kojeg donosi slovenski portal “Necenzurisano”.
Podijeljene rekacije bh. političara na ‘non paper’
Milorad Dodik je još jučer komentirao ‘non paper’ te istaknuo kako nije vidio službeni dokment, ali da je fasciniran “galamom” koja se digla jer je to neko spomenuo.
“Nisam vidio nikakav dokument, ali je impresivno kolika se galama digla samo jer je neko pomenuo priču o mirnom razlazu. To je li mirno ili će biti nasilno ne zavisi od nas, već od Amerikanaca. Važno je šta oni kažu, jer ako kažu da nema rata, onda naravno da nema. Oni neka siguraju mir. Ja sam protiv rata i neću ratovati i ne želim sprski narod dovesti u tu poziciju”, kazao je Dodik.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović komentirao je slovenski “non paper” koji govori o opasnim idejama podijele BiH.
“Nikada se više ništa u BiH neće moći odlučiti bez nas koji smo pupčanom vrpcom vezani za našu domovinu BiH, koju volimo i cijenimo. Pozivam sve retrorgradne snage i u BIH i okruženju, Evropi i svijetu. Povijest je učiteljica života, pa neka konačno nešto nauče iz povijesti”, rekao je Džeferović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Beogradu komentirao navode o postojanju slovenskog “non papera”, kojim se predviđa i podjela BiH, a koji je navodno u Bruxless uputio premijer Slovenije Janez Janša.
“Ja nisam vidio nikakvu inicijativu i nisam spreman da nešto kritiziram ili hvalim. Ja pojma nemam o čemu se tu radi. Ne znamo da li nešto postoji ili ne postoji. Ali, ako Dodik misli drugačije, šta ja treba da kažem Dodiku, da ne želim da ga slušam? Svaki put ću ga saslušati. Ja na sve gledam s velikim oprezom i strahom, jer znam kolika je cijena mira. Ne mora da znači da smo u svemu suglasni, ali smo u najboljim odnosima. Moja je obaveza da saslušam Dodika”, kaže Vučić.
S hrvatske strane još nema direktnih rekacija na ‘non paper’ dokument.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
You must be logged in to post a comment Login