Svijet
Njemačka: Više od 2.000 migranata vraćeno u Austriju
Od druge polovice 2022. njemačka savezna policija odbila je znatno više stranaca na granicama s Austrijom i Švicarskom nego prije. S druge strane, na granici s Poljskom, gdje se trenutno bilježi najviše neovlaštenih ulazaka, jedva da je bilo odbijenica.
Prema odgovoru njemačke savezne vlade na pitanje glasnogovornice ljevičarske politike prema izbjeglicama, Clare Bünger, u prvom kvartalu ove godine na švicarskoj granici registrirana su 3.063 neovlaštena ulaska. U tri od četiri slučaja bilo je odbijanja. Prema odgovoru, kojim raspolaže Njemačka tiskovna agencija, vraćeno je više od polovice (oko 62 posto) od 3674 osobe čiji su ilegalni ulasci uočili savezna policija i granična policija na granici s Austrijom. Prema saveznoj vladi, samo su tri odbijenice na granici s Poljskom.
Kako bi spriječili ljude da uđu u Njemačku bez dopuštenja, stranci mogu biti odbijeni izravno na granici – na kopnenoj granici, morskoj granici ili u zračnim lukama – ili ih se može vratiti u drugu zemlju kao ilegalne imigrante. Lani je na njemačkoj granici odbijeno 25.538 osoba, znatno više nego prethodnih godina. Na granici s Austrijom brojke su značajno porasle ljeti, a na švicarskoj granici taj je razvoj započeo u listopadu. U prvom tromjesečju ove godine bila je ukupno 4.681 odbijenica.
S oko 16.000 neovlaštenih ulazaka otkrivenih u prvom tromjesečju ove godine znatno je manji nego u zadnjem kvartalu 2022. (oko 30.000 neovlaštenih ulazaka). Prema promatračima, to bi moglo biti povezano, među ostalim, s još strožim kontrolama Poljske na granici s Bjelorusijom, kao i s poboljšanom suradnjom granične policije koju je dogovorila njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) sa Švicarskom, posebice kroz kontrole na vlakovima na švicarskom teritoriju. Stacionarne kontrole trenutno su dostupne samo na kopnenoj granici s Austrijom.
Prema odgovoru Vlade na raniji zahtjev ljevice, pokušaj ulaska bez valjane putne isprave ili zabrana ulaska su među najčešćim razlozima odbijanja. “Postoje jasni pokazatelji da njemačka savezna policija nezakonito odbija ljude koji traže zaštitu, posebno na granici s Austrijom”, rekao je Bünger. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova to mora istražiti, zahtijevala je Bünger.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
You must be logged in to post a comment Login