Od danas (16.9.2024.) njemačka Savezna policija neće kontrolirati putnike samo na istočnim i južnim kopnenim granicama nego i na njemačkim granicama na sjeveru i zapadu, i to najmanje šest mjeseci. Nova regulativa odnosi se na prelaze prema Danskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj.

S obzirom na to da se Njemačka nalazi u središtu šengenske zone, dodatne kontrole mogle bi dovesti do poteškoća u kretanju ljudi i robe. Poljski premijer Donald Tusk rekao je da će Njemačka svojim opsežnim kontrolama ugroziti cijeli šengenski sustav. Naime, u šengenskoj zoni putovanja su moguća bez kontrola i čekanja, a putovnica se mora pokazati samo na vanjskim granicama i aerodromima, piše Deutsche Welle.

Schengen – kontrole samo kao posljednja opcija

Kontrole na unutarnjim granicama predviđene su samo pod određenim uvjetima. Međutim, države članice same odlučuju jesu li ti uvjeti ispunjeni, te su obavezne samo obavijestiti Europsku komisiju u Bruxellesu o uvođenju graničnih kontrola.

Iako Europska komisija može izraziti kritiku u vezi s kontrolama, do sada to nije učinila. Komisija naglašava da bi kontrole na granicama trebale biti izuzetak i korištene samo kao “posljednje sredstvo”, kako je nedavno izjavila Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije. Također, kontrole trebaju biti “privremene”, s maksimalnim trajanjem od tri godine, prema nedavno izmijenjenom Šengenskom graničnom kodeksu.

Njemačka je ovaj korak opravdala visokim brojem migranata koji ilegalno ulaze u zemlju i preopterećenjem sustava za prihvat izbjeglica, izjavila je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD).

Stotine iznimaka u šengenskoj zoni

Njemačka nije jedina zemlja koja sprovodi proširene granične kontrole. Još osam članica šengenske zone trenutno ima postavljene kontrole na unutarnjim granicama. Od 2006. godine ukupno je bila prijavljena 441 kontrolna mjera u zemljama Schengena. Francuska je na vrhu ove liste. Nakon islamističkih terorističkih napada 2015. i 2016. godine Pariz zadržava pravo da konstantno kontrolira sve kopnene granice. Kontrole se produljuju s različitim obrazloženjima, poput prijetnji terorizmom, migracijskog pritiska, ruske špijunaže ili sportskih događaja.

Njemačka od 2015. godine provodi kontrole na granici s južnim susjedom Austrijom, s ciljem smanjenja broja azilanata i prijetnji terorizmom. S druge strane, Austrija kontrolira svoje granice sa Slovačkom, Češkom, Mađarskom i Slovenijom iz istih razloga.

Vrhunac graničnih kontrola zabilježen je tijekom pandemije koronavirusa prije četiri godine, kada su gotovo sve srednjoeuropske države uvele kontrole i djelomično zatvorile granice kako bi spriječile širenje virusa. Tada su se stvarale velike gužve, što je uzrokovalo nezadovoljstvo među putnicima i prijevoznicima.

Nasumične provjere na autocestama

Kontrole između njemačke savezne pokrajine Bavarske i Austrije, prema riječima bavarskog ministra unutarnjih poslova Joachima Herrmanna, ograničene su na vizualne provjere i nasumične preglede na autocestama. To znači da ne mora svaka osoba pokazati svoje dokumente, samo sumnjiva vozila će biti zaustavljena. Kontrole su moguće i na regionalnim cestama, ali nisu stalne niti se provode 24 sata dnevno.

Policija, međutim, nema dovoljno osoblja za stalne kontrole na manjim prijelazima, upozorava Sindikat policije. Trenutne policijske snage već su preopterećene, a potrebno je dodatnih 5000 službenika kako bi se izvršavale kontrole. S druge strane, vodstvo Savezne policije ne dijeli isto mišljenje. Iz ministarstva unutarnjih poslova navode da je na raspolaganju dovoljno policijskih snaga.

Luksemburški ministar unutarnjih poslova Leon Gloden izjavio je za DW da mu je njemačka ministrica Nancy Faeser zajamčila da kontrole neće značajno ometati promet i svakodnevni život te da neće biti provođene na mostovima prema Luksemburgu.

Faeser želi spriječiti ilegalne ulaske

Njemačka ministrica unutarnjih poslova želi novim kontrolama otkriti osobe koje pokušavaju ilegalno ući u zemlju. Međutim, ulazak može biti odbijen samo ako te osobe ne podnesu zahtjev za azil. U takvim slučajevima, tehnički gledano, te osobe zapravo ne bi ušle u Njemačku, nego bi i dalje bile u Austriji. Stoga, prema pravilima EU, formalno odbijanje ulaska u tim slučajevima nije neophodno, kako tvrdi bavarski ministar unutarnjih poslova Herrmann.

Ako osoba na granici podnese zahtjev za azil, njemačke vlasti moraju provjeriti jesu li nadležne za taj slučaj ili je ta osoba već podnijela zahtjev za azil u nekoj drugoj zemlji EU ili bi to mogla učiniti. U tom slučaju, osoba bi mogla biti vraćena u zemlju gdje je prvi put podnesen zahtjev za azil ili u prvu zemlju ulaska u šengenski prostor – ali samo ako ta zemlja pristane na to. Ovaj proces prema tzv. Dublinskim pravilima može trajati mjesecima.

Ministrica Faeser sada traži ubrzanje provjera u EU bazama podataka o azilu i ubrzavanje pregovora s odgovarajućim zemljama EU. Osim toga, planira da se tražitelji azila smjeste blizu njemačkih granica, a u slučaju opasnosti od bijega mogu biti i pritvoreni. Savezne pokrajine tek trebaju izgraditi te kampove u blizini granica.

50 posto nije moglo ući u Njemačku

Savezna policija Njemačke priopćila je da je od siječnja do srpnja ove godine 34.000 osoba pokušalo ilegalno ući u Njemačku. Polovini, odnosno 17.000 ljudi, ulazak je odmah zabranjen na granici. Druga polovina uspjela je ući u zemlju i njihovi slučajevi se sada rješavaju prema Dublinskim pravilima. Prošle godine je Savezna policija zaustavila 127.000 ljudi koji su pokušali ilegalno ući u Njemačku, a četvrtini je ulazak odmah odbijen na granici. Koliki je stvarni broj pokušaja ilegalnog ulaska i koliko bi više ljudi moglo biti otkriveno dodatnim graničnim kontrolama, ostaje nejasno.

Mađarska, koja trenutna predsjedava Europskom unijom, komentirala je njemačke granične kontrole s dozom sarkazma. Mađarska je godinama bila kritizirana zbog svoje stroge politike prema ilegalnoj migraciji. “Čini se da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je da nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje”, stoji u priopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.

Meteorolozi napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti

Središnja Europa u velikoj je opasnosti od razornih poplava ukoliko se ostvare predviđanja meteoroloških modela, upozoravaju meteorolozi. Takozvana Vb ciklona mogla bi u drugoj polovici ovog tjedna izazvati velike poplave na jugoistoku Njemačke, u Austriji, Češkoj i Slovačkoj kakve još nisu zabilježene na tim prostorima.

Ako se ostvare kalkulacije GFS i EZ modela, “sve će biti pod vodom” u velikom dijelu Bavarije, najavio je meteorolog portala Wetter  Ronald Porschke. “U usporedbi s prethodnim poplavama, ova oluja bi mogla sve, apsolutno sve zasjeniti” istaknuo je. Meteorolog Alban Burster usporedio je modele dolazeće oluje s razornim poplavama iz 2013. godine. “Može se vidjeti da je tada bilo značajno manje kiše. To znači da bi na jugu i istoku, te u slivu rijeke Elbe moglo pasti i dva do tri puta više kiše, prema trenutnim kalkulacijama” procijenio je Burster. “Nadajmo se da se neće dogoditi ono što prikazuju prognoze” dodao je.

Kako objašnjavaju meteorolozi, ciklona se trenutno formira nad sjevernom Italijom, a kretat će se prema Balkanu i za vikend se iznad istočne Europe spojiti s još jednom ciklonom. Vremenski modeli predviđaju da će na nekim područjima od petka do subote u 24 sata pasti između 100 i 200 litara kiše. “Ovih dana na velikom bi području moglo pasti oko 150 do 300, u najgorem slučaju i do 500 litara kiše. Radi se o istočnoj Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. Za vikend se očekuju poplave koje bi mjestimično mogle doseći katastrofalne razmjere” upozoravaju meteorolozi Wettera

Napominju i da će nastaviti promatrati modele koji bi se do vikenda mogli promijeniti. Trenutno nije posve sigurno gdje će točno pasti najveća količina kiše – ciklone se mogu pomaknuti dalje. S ovakvim ekstremnim događajima, modeli tek neposredno prije mogu pokazati točno gdje i točno koliko kiše će pasti.

Svatko tko vozi vozilo kroz Švicarsku trebao bi se strogo pridržavati svih pravila (kao, uostalom, i u svim krajevima svijeta) – jer se Švicarci apsolutno ne šale kada su u pitanju prekršaji. Švicarska je posebno poznata po ogromnim kaznama za prekoračenje dopuštene brzine. Ali i drugi prijestupi su skupi.

Švicarski mediji izvještavaju da će kršenje pravila na autocesti skupo stajati milijunaša. Navodi se da je 58-godišnjak očigledno vozio preblizu automobilu ispred sebe na A1 u blizini Köllikena u kantonu Aargau u ožujku 2023. Državno odvjetništvo tereti muškarca da pri brzini od 110 do 120 km/h nije održavao razmak od vozila ispred sebe. Policijska video snimka se proteže na udaljenosti od 2,4 kilometra, a udaljenost su službenici procijenili na osam do dvanaest metara – pri ovoj brzini propisano je oko 60 metara.

U prvom stupnju sud ga je proglasio krivim i osudio milijunaša na uvjetnu kaznu od 98.500 franaka. To bi bila protuvrijednost od oko 105.000 eura. Iznos se temelji na primanjima kažnjenika, koja su procijenjena na 1,7 milijuna franaka neto zarade godišnje. Iznad određene težine prekršaja, Švicarska više ne obračunava fiksne novčane kazne, već se ona temelji na individualnom dohotku. Uvjetna kazna stupa na snagu tek ako ga se u roku od dvije godine uhvati u sličnom prekršaju. Ipak, kao dodatnu lekciju sud mu je izrekao novčanu kaznu od 15.000 franaka (oko 16.000 eura).