Svijet
Njemačka ima ogroman problem prometnih gužvi
Po izvješću njemačkog Instituta za istraživanje gradnje, gradova i prostornog planiranja, prošle godine je gotovo 20.5 milijuna zaposlenih bilo zaposleno u drugoj općini od one gdje im je prijavljeno boravište. To i dalje čini oko 60% zaposlenih, ali im se broj povećao za 140 tisuća jer ih je i ukupno nešto više, piše DW.
U prosjeku, radno mjesto je tim svakodnevnim putnicima udaljeno 17.2 kilometara od mjesta stanovanja – toga bi trebali biti svjesni i svi zagovornici alternativnih i ekološki prihvatljivih prometnih sredstava jer ići onda biciklom na posao potpuno je nerealan zahtjev. A popis gradova gdje je najviše takvih putnika govori i o drugim problemima: na prvom mjestu je grad München u koji stiže 455.000 zaposlenih iz njegove okolice. Slijede Frankfurt na Majni (405.000), Hamburg (392.000), Berlin (391.000) i Köln (305.000).
To ne svjedoči samo o gospodarskom potencijalu tih metropola nego i o već nedostižnim cijenama nekretnina i stanarina koje si osobe s manjim prihodima više jednostavno ne mogu priuštiti. Osim te socijalne dimenzije, problem je i prometna politika u ovoj zemlji: baš tamo gdje je mreža javnog prijevoza slaba je i prosječan put takvih zaposlenih najduži.
Svi bi rado da im je posao iza ugla
Zaposleni koji žive u općini Märkisch-Oderland u pokrajini Brandenburg prosječno putuju svaki dan po 27.4 kilometara na posao i onda isto toliko nazad – najvjerojatnije u Berlin koji je otprilike toliko udaljen od te općine.
Na drugom mjestu su stanovnici općine Ludwislust-Parchim u pokrajini Mecklenburg Vorpommern s 27.3 kilometara jer očito ne samo da rade u Schwerinu nego i u Hamburgu iza nekadašnje granice DDR-a, a na trećem mjestu je Altmarkkreis Salzwedel u Sachsen Anhalt s 27 kilometara i on leži u blizini Wolfsburga, negdje na pola puta između Berlina i Hannovera.
Thomas Pütz iz tog instituta svjedoči kako je u doba korone i rada kod kuće broj takvih putnika bio nešto manji: “Rad od kuće pomaže i smanjiti gužve u prometu i kako bi se umanjile negativne posljedice na klimu, okoliš i zdravlje zaposlenih.”
No svako radno mjesto nije ni pogodno da ga se obavlja kod kuće, a sve više tvrtki želi vratiti svoje zaposlenike na radno mjesto, tako da su i gužve na cestama opet svakodnevica.
To je realnost “mobilnosti zaposlenih” kojem teži gospodarstvo, a i svi pozivi okrenuti se javnom prijevozu u pravilu ne pomažu: željezničke linije nisu dovoljno redovite, a u “špicama” su vlakovi prepuni. U zabačenijim ruralnim područjima praktično ostaje jedino automobil, makar to često znači i po sat vremena stajati u zastoju – i to svaki dan, na posao i onda opet s posla.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
