Svijet
NESUGLASICE NA RELACIJI BERLIN-BEČ: “Uloga Austrije nije dobra”
Odluka Sebastiana Kurza o neprimanju migranata iz migrantskog kampa Morija u Grčkoj nije navukla samo frustracije austrijske oporbe nego i njemačke kancelarke Angele Merkel. Čini se da su nesuglasice na relaciji službeni Berlin-Beč u posljednje vrijeme sve učestalije. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel je na sjednici njemačke vlade kritizirala ponašanje austrijskog kancelara ističući kako uloga koju Austrija zauzima u EU nije dobra.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz nailazi na sve oštrije kritike nakon odluke da neće primiti nijednog imigranta iz Morije. Kurz je istaknuo kako je europska politika u tom pogledu samo simbolička te kako će Austrija pomoći na licu mjesta. Kurz je pojasnio kako je potrebna stvarna i održiva podrška pogođenim područjima, te nova ekonomska perspektiva za afrički kontinent, a ujedno i učinkovita zaštita naših (europskih) vanjskih granica.
Njemačka kancelarka ne odobrava Kurzov stav, te je naglasila kako Kurz ne može u isto vrijeme tražiti “popust” kod rasprave oko proračuna pa se onda držati po strani kad se govori o izbjeglicama.
Merkel očito misli da sve zemlje Europske unije moraju bespogovorno slušati naredbe iz Njemačke i Francuske. Isto tako, uspoređivati ekonomsku politiku Unije, s prihvatom izbjeglica apsolutno je bespredmetno jer se radi o stvarima koje se ne mogu uspoređivati.
Austrija, odnosno zemlje koje zagovaraju “štedljivi” put imaju apsolutno pravo da se protive rasipanju novca svojih poreznih obveznika. Određene političke struje svjesno igraju na “moralnu” notu zaboravljajući pritom da migranti odnosno izbjeglice nisu samo u Grčkoj, odnosno grčko-turskoj granici. Ljudi u puno težim okolnostima ima diljem Bliskog istoka i Afrike.
Licemjerno je pritom tražiti primanje 400-ak izbjeglica i dijeliti moralne prodike, a pritom zatvarati oči na situacije gdje se ljudi nalaze i u težim okolnostima. Potonji slučaj samo se koristi za nove političke obračune dok o stvarnim humanitarnim vrijednostima nitko gotovo i ne razmišlja. Primanje novih migranata neće riješiti problem zbog kojeg se isti ti ljudi odlučuju na daleki put. Ako već osjeća potrebu za djelovanjem, Europa mora djelovati tamo gdje je izvor problema.
R.P
Foto: EPA
Svijet
Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih
U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.
U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.
Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.
Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
You must be logged in to post a comment Login