Connect with us

Hrvatska

Nesreća na naplatnim kućicama, kolona sve do Slovenije

Objavljeno

na

Velike su gužve na hrvatskim cestama, naročito u smjeru mora. To je očekivano jer se radi o jednom od udarnih turističkih vikenda te je ogroman broj ljudi, kako domaćih tako i stranaca, krenuo prema svojim destinacijama na obali. U jutarnjim satima došlo je do nesereće na naplatnik kućicama Trakošćan pa se stvorila kolona između 1,5 km i 2 km.

Kako javlja HAK, gužve su pojedinim dionicama autocesta, na prilazima turističkim središtima duž jadranske obale, cestama u Istri, pojedinim graničnim prijelazima te trajektnim lukama i pristaništima. Povremena su usporavanja, vožnja u koloni u pokretu i kraća zaustavljanja u zonama naplatnih postaja, tunela i odmorišta te na dionicama gdje se zbog radova vozi uz privremenu regulaciju.

Autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:
pojačan je priljev vozila na naplati Lučko u smjeru mora
povećana je gustoća prometa između čvorova Lučko i Bosiljevo II u smjeru Dubrovnika;
Autocesta A2 Zagreb-Macelj:
kolona na naplati Trakošćan u smjeru Zagreba je oko 1,5 km i proteže se u Sloveniju
povećana je gustoća prometa u smjeru Zagreba;
zbog većeg priljeva vozila zabranjeno je prometovanje za teretna vozila i autobuse od čvora Krapina do čvora Đurmanec u oba smjera;
Autocesta A3 Bregana-Lipovac:
na zagrebačkoj obilaznici pojačana je gustoća prometa iz smjera čvora Buzin u smjeru naplate Lučko (A1), kolona je oko 7 km;
prometna nesreća na 27+200 km između čvora Buzin i čvora Lučko u smjeru Bregane. vozi se uz ograničenje brzine od 80 km/h;
prometna nesreća na 85+300 km između čvora Popovača i čvora Križ na kolniku u smjeru Bregane. Vozi se uz ograničenje brzine od 40 km/h.
kolona osobnih i teretnih vozila na autocesti A3 između 304+500 km i graničnog prijelaza GP Bajakovo u smjeru Lipovca duga je oko 3 km. Vozi se jednim trakom, uz ograničenje brzine od 40 km/h.
Autocesta A4 Goričan-Zagreb:
prometna nesreća na naplatnoj postaji Sveta Helena, u smjeru Zagreba. Vozi se uz ograničenje brzine od 60 km/h.
Autocesta A6 Rijeka-Zagreb:
prometna nesreća na 45+800 km između čvora Vrata i čvora Delnice u smjeru Zagreba. Vozi se uz ograničenje brzine od 60 km/h.
pojačan promet na izlazu kod naplatne postaje Oštrovica u smjeru Rijeke;
Autocesta A7 Rupa-Rijeka:
povećanje gustoće prometa između graničnog prijelaza GP Rupa i čvora Šmrika u oba smjera;
kolona između čvora Rupa i naplatne postaje Rupa u smjeru Križišća duga je oko 1 km;
kolona vozila između čvora Križišće i čvora Šmrika u smjeru Križišća duga je oko 1 km. Preporuka za smjer Crikvenica/Novi Vinodolski je izlaz na čvoru Križišće.
Stara karlovačka i Lička magistrala (DC1):
na pojedinim dionicama između Lučkog i Karlovca vozi se usporeno;
zbog teretnog vozila u kvaru otežan je promet između Budačke Rijeke i Grabovca kod mjesta Pavkovići.
Jadranska magistrala (DC8):
povremena usporavanja na prilazima turističkim središtima;
DC102 otok Krk:
vožnja u koloni u pokretu iz smjera kopna prema otoku;

Advertisement

Hrvatska

Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija

Objavljeno

na

Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.

Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.

Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.

Nastavi čitati

Hrvatska

Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar

Objavljeno

na

U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.

1. Kroz sustav e-Građani

Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.

2. Poštanske obavijesti

Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.

3. Izravni upit u policijskoj postaji

Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.

4. Mobilne aplikacije

Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.

5. Društvene mreže i forumi

Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.

6. Provjera statusa vozačke dozvole

Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.

Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.

Nastavi čitati

Hrvatska

Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.

Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.

Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.

Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.

Nastavi čitati
LM