Jedna osnovna škola u bečkoj četvrti Leopoldstadt u utorak organizira proslavu Ramazana za svu djecu. Događaj je osmislio islamski vjeroučitelj uz podršku udruge roditelja, a cilj je promicanje međukulturalnog razumijevanja, poručuje Bečko obrazovno vijeće.

Dobrovoljno sudjelovanje u proslavi

Ravnateljstvo škole naglašava da se radi o dobrovoljnom i obrazovno-kulturnom događaju te da nijedno dijete nije obvezno sudjelovati. Proslava traje najviše 10 do 15 minuta po razredu, a za djecu koja ne žele sudjelovati osigurana je alternativna aktivnost izvan svečane dvorane, prenosi Heute.

Tijekom proslave djeca će dobiti vrećice sa slatkišima povodom Ramazana, a u svečanoj dvorani poslužit će se jela iz različitih kultura. „Ne radi se o vjerskoj ceremoniji, već o prilici da djeca upoznaju različite običaje“, pojašnjava glasnogovornica Bečkog obrazovnog vijeća.

Nezadovoljstvo pojedinih roditelja

Ipak, jedan roditelj izrazio je nezadovoljstvo organiziranjem proslave, posebno jer, kako tvrdi, u školi nije bilo božićne svečanosti. „Naše dijete je rimokatoličke vjere, zašto bi trebalo slaviti Ramazan?“, pita se anonimni otac.

Međutim, Bečko obrazovno vijeće odbacuje ove tvrdnje i ističe da je božićna proslava održana, uključujući božićno pjevanje i obilježavanje Svetog Nikole. Također, u svim razredima obrađivala se tema “Božić u svijetu”.

Izazovi u učenju njemačkog jezika

Otac je izrazio i zabrinutost zbog jezičnih barijera među učenicima. Njegovo dijete tvrdi da mnogi učenici slabo govore njemački, a neki komuniciraju isključivo na arapskom. Bečko obrazovno vijeće naglašava da škola ima stručni tim za poticanje učenja njemačkog jezika, koji s puno iskustva i razumijevanja pomaže učenicima u integraciji.

Međukulturalnost kao dio školskog programa

Iz obrazovnog vijeća poručuju kako je proslava Ramazana dio međukulturalnog i međureligijskog školskog programa. Cilj je poticanje međusobnog razumijevanja različitih običaja i tradicija. Većina roditelja nije izrazila nikakve prigovore, a djeca, bez obzira na podrijetlo ili vjeru, s radošću sudjeluju u proslavi.

Prema najnovijem međunarodnom rangiranju bolnica, najbolje ocijenjena bolnica u Austriji je Univerzitetska klinika AKH u Beču, koja se našla na visokom 27. mjestu u svijetu. Kao drugo najbolje ocijenjeno austrijsko bolničko središte, Landeskrankenhaus Innsbruck zauzeo je 56. mjesto.

Na listi su se našle i druge austrijske bolnice: Kepler Universitätsklinikum u Linzu i Landeskrankenhaus Graz zauzeli su 95. i 99. mjesto, dok je Landeskrankenhaus Salzburg rangiran na 131. poziciji.

Među najbolje ocijenjenim austrijskim bolnicama našli su se i Mein Hanusch-Krankenhaus u Beču (154. mjesto), Ordensklinikum Linz Elisabethinen (162. mjesto) te Kardinal Schwarzenberg Klinikum u Schwarzachu (220. mjesto).

Najbolje bolnice u svijetu

Prema ovom rangiranju, najbolja bolnica na svijetu je Mayo Clinic u američkom Rochesteru, a slijedi je Cleveland Clinic u Ohiu.

Što se tiče europskih bolnica, najbolje rangirano bolničko središte je Karolinska Universitetssjukhuset u Stockholmu, dok je poznata Charité bolnica u Berlinu zauzela 7. mjesto na globalnoj ljestvici.

Ovo rangiranje dodatno potvrđuje visoku razinu austrijskog zdravstvenog sustava, s nekoliko bolnica koje su prepoznate među najboljima u svijetu.

Bečka Gradska Skupština odobrila je financiranje nove multifunkcionalne arene u četvrti St. Marx. Ova arena, koja će biti izgrađena i upravljana od strane njemačkog koncerna CTS Eventim, planira se otvoriti do 2030. godine s kapacitetom od 20.000 ljudi.

Za izgradnju Event-Arene odobreno je okvirno financiranje od oko 215 milijuna eura. Arena će biti namijenjena za različite vrste događanja, uključujući velike rock i pop koncerte, sportske događaje i sajmove, te će moći ugostiti oko 150 događanja godišnje.

Arena će se graditi na zemljištu pored postojeće Rinderhalle (današnja Marx-Halle), koje je posljednjih godina bilo neiskorišteno, a trenutno se koristi kao privremeni prostor za cirkus. Zemljište je nekoć bilo rezervirano za ORF, koji je planirao graditi novi kompleks, no ta se ideja nije realizirala.

Ukupni troškovi projekta procjenjuju se na oko 500 milijuna eura. Grad Beč ostaje vlasnik zemljišta, dok će gradnja biti temeljena na pobjedničkom projektu iz arhitektonskog natječaja provedenog 2020. godine.

Odluka o financiranju nije bila jednoglasna. Uz vladajuće stranke SPÖ i NEOS, za projekt su glasovali i predstavnici ÖVP, dok su se Grüne i FPÖ protivili. Tijekom sjednice održan je i kratak prosvjed protiv gradnje arene, jer lokalne inicijative traže očuvanje slobodnog prostora koji su nedavno koristili.