Austrija
Nastavak rasta: Austrija ima gotovo devet milijuna stanovnika
Početkom ove godine u Austriji je živjelo 32.282 ljudi više nego početkom 2020. godine.
Prema podacima Statistik Austrija u Austriji je 1. siječnja živjelo 8.933.346 ljudi, što je za 32.282 ljudi (plus 0,36 posto) više nego početkom 2020. godine. To je ipak manji rast nego što je zabilježen godinu ranije kada je rast iznosio 42.289 ljudi (plus 0,48 posto). Od ukupnog broja stanovnika stranci čine 17.1 posto stanovništva.
“Austrija nastavlja rasti”, rekao je generalni direktor Statistik Austrija Tobias Thomas. Prema predviđanjima Austrija bi devet milijuna stanovnika mogla doseći u sljedećih nekoliko godina.
„Trenutačno najjači rast bilježimo u istočnoj Austriji – oko Beča, ali i u Gradišću te Vorarlbergu.” Prema Thomasu, za rast stanovništva najzaslužniji su isključivo ljudi s neaustrijskim državljanstvom. „Bez njih Austrija ne bi rasla u 2020., već bi populacija bila manja za 0,17 posto.”
S plusom od 0,54 posto, Gradišće je 2020. zabilježilo najveći postotak povećanja stanovništva od svih saveznih država, a to se posljednji put dogodilo 2008. godine. Povećanja u Beču (plus 0,52 posto) i Vorarlbergu (plus 0,51 posto) također su bila znatno iznad nacionalnog prosjeka. Donja Austrija i Salzburg (plus po 0,40 posto) i Gornja Austrija (plus 0,37 posto) rangirali su se samo malo iznad prosječnog porasta stanovništva u cijeloj zemlji. Povećanje broja stanovnika bilo je nešto niže u Tirolu (plus 0,33 posto) i Koruškoj (plus 0,17 posto), dok je u Štajerskoj ono skoro pa stagniralo (plus 0,06 posto).
Prema preliminarnim rezultatima, u Austriji je 1. siječnja 2021. godine živjelo ukupno 1.531.262 osobe sa stranim državljanstvom. Udio stranih državljana u ukupnom stanovništvu porastao je sa 16,7 posto 1. siječnja 2020. na 17,1 posto 1. siječnja 2021. Tijekom 2020. godine broj stranih državljana povećao se za 45.039 ljudi (plus 3,03 posto), dok je istodobno smanjen broj austrijskih državljana (minus 12.757 ljudi ili minus 0,17 posto).
Građani Europske unije činili su više od četiri petine povećanja broja stranih državljana. Oko 18 posto bili su državljani trećih zemalja. Povećanje je bilo posebno snažno među njemačkim (plus 8.774 ljudi) i rumunjskim građanima (plus 8.329).
Broj Hrvata koji žive u Austriji povećao se za 6,47 posto. Dok je početkom 2020. u Austriji živjelo 83.596 hrvatskih državljana, njihov broje se povećao na 89.002 na početku 2021. godine.
Zanimljivost podataka koje je predstavila Statistik Austria je i da se broj građana sa srpskim državljanstvom povećao za jednu osobu. Sa 122.115 na 122.116. Broj državljana Bosne i Hercegovine koji žive u Austriji povećao se za 432, sa 96.583 na 97.015 (0,45 posto). Zanimljivo je i da se broj turskih državljana koji žive u Austriji smanjio za 56 ljudi.
- Heroina dana: Medicinska sestra spasila 92-godišnjakinju iz zapaljene kuće
- Jedanaestogodišnjakinja nestala u Beču: Ujak ju je od policije sakrio u ladicu kreveta
- Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
- Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
- Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
